U svijetu se od malarije godišnje razboli 225 miliona ljudi. Prošle godine umrla je oko 781.000 oboljelih, a u 2000. taj broj bio je gotovo milion.
Svijet bi mogao da iskorijeni umiranje od malarije do 2015. godine, ukoliko bi se znatna sredstva uložila u mjere kontrole, uključujući širu primjenu mreža protiv komaraca tretiranih insekticidima, navodi se u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o ovoj bolesti za 2010. godinu.
Prošle godine je od malarije u svijetu umrlo 781.000 ljudi, u poređenju sa gotovo milion u 2000, prenio je Rojters.
Najveće apsolutno smanjenje mortaliteta od malarije se bilježi u Podsaharskoj Africi, u kojoj se ipak još uvijek registruje devet od deset svetskih smrtnih slučajeva od te bolesti (uglavnom među djecom).
Mnoge države prijavljuju kako su od 2000. prepolovile broj i oboljelih i umrlih od malarije - njih 11 u Africi i 32 u drugim regionima svijeta. Tri zemlje - Ruanda, Sao Tome i Prinsipe i Zambija - međutim, prijavljuju porast broja oboljelih od malarije.
U dobre vijesti spada to što je na vidiku nova vakcina protiv malarije, koju priprema kompanija "Glakso Smit Klajn".
U svijetu se od malarije godišnje razboli 225 miliona ljudi. Ta bolest može da ošteti nervni sistem, bubrege i jetru, a naročito težak oblik može da dovede i do brze smrti.
U posljednje tri godine obezbjeđene su mreže protiv komaraca tretirane insekticidima za zaštitu 578 miliona ljudi u Posaharskoj Africi.
Još 75 miliona ljudi je bilo zaštićeno prskanjem unutrašnjosti objekata. Međutim, sredstva koja se troše na ovom sektoru, procijenjena na 1,8 milijardi dolara, daleko zaostaju za onima koja su potrebna za potpunu kontrolu nad malarijom, procijenjenim na šest milijardi dolara.
Oko 42 odsto afričkih domaćinstava raspolaže bar jednom zaštitnom mrežom protiv komaraca, tretiranom insekticidima. Njihov broj je još uvijek nedovoljan u nekim od većih afričkih zemalja, kao što su Nigerija i Demokratska Republika Kongo.
U izvještaju SZO se ističe da se danas oko trećine slučajeva malarija utvrđuje dijagnostičkim testivima, dok je početkom vijeka na taj način dijagnostikovano samo pet odsto slučajeva.
To je bitno zato što, inače, za svaki slučaj grioznice može da se pomisli da je malarija pa da se nepotrebno troše lijekovi protiv te bolesti. Primjenom dijagnostičkih testova ne samo da se ostvaruju uštede, nego se smanjuje i učestalost sticanja imuniteta na medikamente protiv malarije.
(Tanjug/MONDO)