Stanovi postaju jedan od najvažnijih faktora rizika po zdravlje stanovništva, jer smo okruženi sintetikom za koju najčešće ne znamo kako dugotrajno djeluje na zdravlje čovjeka.
Zato se sada u građevinarstvu sve više unapređuje upotreba prirodnih materijala.
U posljednjih 50 godina na tržište je izašlo oko 100.000 hemijskih jedinjenja, o kojima praktično ništa ne znamo: kako ona dugotrajno djeluju na zdravlje, genetiku i slično. Zato danas u zapadnoj Evropi imamo sitauciju da se samo 30 procenata mladih Evropljana do 14 godina smatra zdravim.
Tim povodom u Rusiji se formira Asocijacija profesionalnih ekoloških građevinara koja objedinjuje preko 50 inženjera, građevinara, arhitekata i entuzijasta podizanja ekoloških kuća od prirodno obnovljivih materijala.
"Ljudi ne razmišljaju o tome da njihove kancelarije i kuće u velikoj mjeri predstavljaju sintetiku, tačnije produkt hemijske revolucije", rekao je za Glas Rusije organzator Asocijacije, rukovodilac Centa UN Habitat Jevgenij Širokov.
Termin ekološka kuća nastao je u 20. vijeku, kada su stanovnici velikih gradova upoznali sve prednosti kuća od prirodnih materijala.
"Najviše se ekoloških kuća gradi od drveta", kaže Jevgenij Širokov, fizičar po profesiji, magistar tehničkih nauka, koji se svojevremeno bavio kosmosom. Prije 17 godina pronašao je originalnu ekološku tehnologiju izgradnje kuća od blokova slame, za koju je dobio prestižnu Međunarodnu nagradu za stabilnu energetiku.
Kako bi se dobio ekološki čist, dostupan i jeftin građevinski materijal, bale pirinčane ili ražane slame se obrađuju specijalnim rastvorom za zaštitu od vlage i pokrivaju štukaturom koja diše. Spolja zgrade od slame se praktično ne razlikuju od ostalih seoskih građevina.
Prva ovakva kuća je bila izgrađena 1996. godine. Tada su je vidjeli kao dom za siromašne. Sada ekološku tehnologiju rado koriste predstavnici srednje klase i pametni bogati, koji više vole visok kvalitet za mnogo manje novca. Trenutno se kuće od slame grade u Sibiru, Povoložju, Altaju, Krasnodarskom kraju i Podmoskovlju, navodi Glas Rusije.
Budućnost tehnologije od slamenih blokova su vidjeli i u inostranstvu. Uspješno su je osvojili stručnjaci iz Njemačke, Letonije, Litvanije i Ukrajine, koji aktivno podižu kuće od slame u svojim zemljama.
Ekološki čisti građevinski materijali takođe se prave od raznog otpada, između ostalog od prerađenog papira i krpa.
Najoriginalniji građevinski materijal izumili su mladi američki pronalazači. Oni ga kultivišu od gljiva. Kako bi se dobila ploča takvog materijala nazvanog 'greensulate', u specijalne forme se stavljaju spore gljiva, voda, skrob i poseban mineralni pjesak perlit.
(Tanjug)