• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Sve češća bolest tipična za jednu vrstu žena: Evo koji su simptomi

Povećan ili smanjen rad štitne žlijezde može da se otkrije na vrijeme ako obratite pažnju na svoje nokte, kožu, kosu, padove energije i koncentracije.

 boest štitne žljezde sve češća kod žena Izvor: Shutterstock/thodonal88

Poremećaji rada štitne žlijezde sve su češći problem među ženama.

Prema podacima iz ljekarske prakse, ova oboljenja više ne pogađaju samo žene starije od 40 godina, kao što je prethodnih godina bio slučaj. Zapravo, sve više srednjoškolki i studenkinja koje na redovnom pregledu otkrivaju da im štitna žljezda ne funkcioniše kako treba. 

Kako su bolesti štitne žlezde postale masovne, zašto je dobijaju djevojke koje su "stalno pod stresom i zatrpane obavezama", kako da prepoznate prve znake problema, da li je potrebno odmah započeti terapiju ili sačekati sa ljekovima? Na sva ova pitanja za naš portal odgvorila je dr Vesna Ranković, specijalista endokrinologije.

HAŠIMOTO JE UPOZORENJE

Ovaj organ koji se nalazi u vratu i ima oblik leptira, zadužen je za proizvodnju hormona, podseća dr Vesna Ranković. 

"Najčešći problem sa štitnom žljezdom koji se posljednjih godina javlja i kod mladih djevojaka, uzrasta od 18 do 25 godina, jeste hašimoto tireoiditis. Ovaj poremećaj se često pojavljuje kao upozorenje jer nastaje prije razvoja većih poremećaja, hipertireoza i hipotireoze. Ako se ne liječi, hašimoto  može da dovede do većeg poremećaja funkcije ovog organa", kaže za MONDO dr Ranković. 

DOBIJAJU GA UGLAVNOM "ŽENE KARIJERISTI"

Prema dosadašnjem iskustvu iz ljekarske prakse, od hašimota najčešće oboljevaju osobe koje se svakodnevno izlažu stresu, imaju veliki broj obaveza i nezdrave navike.

"Hašimoto najčešće imaju žene koje su karijeristi, mnogo rade, žive ubrzanim tempom i imaju više dnevnih obaveza i stresa nego što je njihovo tijelo u stanju da podnese. Dolazi do problema koji više nije karakterističan 40. i 50. godine života, već ga imaju studenkinje i djevojčice koje idu u srednju školu, ali su opterećene poslom i obavezama", objašnjava endokriniolog Ranković.

SUVA KOŽA, KRHKI NOKTI, POJAČANO ZNOJENJE...

Kada se ne otkrije na vrijeme, hašimoto može da pređe u bolesti kao što su hipertireoza I hipotireoza. To znači da se hormoni proizvode previše ili premalo, što utiče na srce, metabolizam i raspoloženje.

 "Hipertireoza nastaje kada se pojačano luče hormoni štitne žlezde. Karakterišu ga simptomi kao što su mršavljenje uprkos jakom apetitu, zatim pojačano znojenje i osećaj vrućine i kada je temperatura stabilna. Tu su često slabost i umor, zajedno sa suvom kožom i kosom, krhkim noktima, vidno izbačenim očnim jabučicama, otokom na dijelu vrata gdje se nalazi štitna žljezda, kao i poremećaj ciklusa i neplodnost", objašnjava doktorka. 

PERUTANJE KOŽE I STALNA JEZA

S druge strane, simptomi problema smanjenog rada štitne žljezde koji se naziva hipotireoza, znatno su drugačiji. 

"Najčešće se dešava da se žena naglo i brzo ugoji, iako je apetit bio smanjen. Tu je zatim opsticipacija, blijeda i natečena koža, perutanje kože, zadržavanje vode u telu, osećaj stalne hladnoće i jeze. Nije retkost da se kod oba problema sa štitnom žlijezdom javi i opadanje kose, problemi sa začećem i visok krvni pritisak", kaže endokrinolog. 

KAKO SE LIjEČI?

Hašimoto poremećaj može da stagnira određeni vremenski period i da ne prelazi u ozbiljniju bolest. U tom slučaju, potrebno je dodati suplemente, lijekove koji nisu namjenjeni za štitnu žlijezdu i redovno kontrolisati stanje. 

"Hašimoto može da duži vremenski period ne pređe u usporen ili ubrzan rad štitne žlijezde. Ipak, to je alarm da se mora  kompletno promjeniti način života i ishrana. Potrebno je izbaciti nezdravu, brzu hranu i šećere, dok se uz zdravu ishranuubacuje i selen uglavnom u dozama od 100 mikrograma", objašnjava endokrinolog Ranković. 

Kada se dijagnostikuje neko od oboljenja štitne žlijezde, ljekar će da odluči da li je potrebno da pacijent uzima lijekove za štitnu žlijezdu ili će se najprije pokušati sa drugim vrstama terapije.

"Terapija je različita za svakog pacijenta i određuje se na osnovu laboratorije, krvne slike i cjelokupnih analiza. Čak i ako su antitijela na štitnu žlijezdu povišena, to ne mora da znači da će biti potrebna terapija. Takođe, prevelike doze lijeka mogu da izazovu problem, zbog čega su redovne kontrole i korekcije terapije važne", kaže ona. 

Kada je u pitanju hipertireoza, često se u terapiji koriste sedativi, koji mogu da doprinesu lečenju.

"Mogu da se koriste i lijekovi za regulisanje rada srca, takozvani beta blokatori. To može da reguliše srčani rad i bude efikasno. Kada se radi o ženama koje planiraju trudnoću, potrebno je odmah primeniti jaču terapiju, kako bi se stanje regulisalo pre drugog stanja i porođaja", kaže doktorka.

Pročitajte i ovo

Tagovi

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop