Brzina kojom djeca uče jezike znenađuje i roditelje i lingviste. Nove riječi pamte za tren, baš kao i gramatička pravila. Pa čak i bebe.
Naučnici iz Instituta za kognitivna i neurološka istraživanja, pod rukovodstvom profesorke Anđele Frideriči, puštali su italijanske rečenice četveromjesečnoj njemačkoj bebi. Kako su pokazala mjerenja na EEG-u, mozak te bebe, u roku od samo 15 minuta, memorisao je sintaksička pravila između pojedinih jezičkih elemenata i počeo da reaguje na svako odstupanje od tih već naučenih obrazaca.
Čak i vrlo mala djeca u stanju su da uoče odnose između susjednih slogova, ako se u istom sastavu ponove samo nekoliko puta, a isto tako uočavaju i gramatička pravila koja se odnose na vrlo udaljene elemente u jednoj rečenici.
Do sada su lingvisti mislili da se te mogućnosti razvijaju tek kod djece od oko 18. mjeseca života. Profesorka Frederiči smatra da se to događa znatno ranije. Dok je obrada pogrešnih i pravilnih rečenica u početku proizvodila slične krivulje EEG-a u mozgu četveromjesečne bebe, dva tipa rečenica su u četvrtom prolazu, dakle nakon 'učenja' bebe kraćeg od 15 minuta, izazvala vrlo različito aktiviranje u bebinom mozgu.
"U tom uzrastu, naravno, još ne mogu da se registruju sadržajne greške“, objašnjava za "Dojče vele" Anđele Frideriči. Ali, istraživanje pokazuje da su bebe, znatno prije semantičkog razumijevanja, u stanju da uoče i generalizuju pravilnosti na nivou glasovne površine.
Mozak, očigledno iz rečenica koje je bebe čula, automatski filtrira sintaktičke veze i tako je već u najkraćem roku u stanju da uoči odstupanja. Za kasnije učenje jezika, ti rani procesi su važna osnova, ističu naučnici,
(MONDO)