Čak i ako nemate brata ili sestu bliznakinju, u teoriji odgovor je da. Ali, u stvarnosti je ova mogućnost izuzetno mala, praktično je jednaka nuli.
Molekul DNK, smješten u središtu naših ćelija, sastoji se od tri milijarde parova baza. Svaki od tih parova izgrađen je od po dvije baze od četiri postojeće. Uvijek se spajaju adenin i guanin, a citozin i timin. Onda je vjerovatnoća da će se naći dva ista niza DNK jedan prema četiri na stepen od šest milijardi.
Ovaj broj je toliko mali i blizu nule, da naš mozak to ne može ni da zamisli, piše "Zabavnik". Ipak, ovakva računica ne uzima u obzir činjenicu da je kod svih nas DNK gotovo sasvim ista - cijelih 99,9 odsto. Razlika se, dakle, nalazi u preostalih 0,1 odsto. To nije više od šest miliona baza, pa je stvarna vjerovatnoća da će se naći dva iste DNK jedan prema četiri na šest miliona. A to je i dalje broj koji je praktično jednak nuli.
Osim toga, trebalo bi znati da čak ni kod jedne iste osobe sve ćelije ne sadrže potpuno istu DNK. Razlike mogu da nastanu usljed tačkastih mutacija. Zato ni DNK blizanaca nisu savršeno iste.
(MONDO)