Stogodišnjaci su osobe predane obavezama, a ne oni koji paze na to šta jedu ili koliko vježbaju, poručuju naučnici.
To što trčite svakog drugog dana i obavezno jedete brokoli i jabuke nema nikakve veze sa tim koliko ćete godina živjeti, tvrde američki profesori u studiji koja pobija skoro sva dosadašnja vjerovanja o dugovječnosti. Ko će biti stogodišnjak a ko ne, zavisi prije svega od ličnih karakteristika i toga da li je osoba savjesna ili ne, tvrde profesori Hauard Fridmen i Lesli Martin poslije dvije decenije istraživanja.
Njihov rad "Projekat dugovječnosti" pokazuje da su savjeti poput "izbjegavajte stres", "jedite povrće", "smršajte" i "budite u braku" uglavnom beskorisni, piše "Politika".
Stogodišnjaci su oni koje bi većina ljudi nazvali dosadnim osobama, kažu kroz šalu autori "Projekta dugovječnosti".
Istraživanje je pokazalo da su najdugovječnije savjesne osobe koje na vrijeme i uz posvećivanje obavljaju prvo školske, a kasnije i profesionalne i društvene obaveze. Oni su dobro organizovani, vrijedni i uporni, planiraju i promišljaju, odgovorni su na fakultetu i u kancelariji. Fridmen i Martin u svom istraživanju i knjizi tvrde da duboku starost doživi osoba na koju svako može da se osloni, to je dijete sa lijepim manirima i odrastao sa navikama univerzitetskog profesora.
Oni ne njegiraju da težina, ishrana i život udvoje mogu da utiču na zdravlje, ali isključivo pojedinaca: ne postoji idealna kilaža, a sport, baš kao i brak, nekima odgovara, a nekima ne.
Dvoje autora je počelo da prati ispitanike 1990. godine. Osim toga, nastavili su istraživanje koje bez prekida traje od dvadesetih godina prošlog vijeka. Još tada su različite generacije naučnika sa univerziteta Stenford sijenka istoj grupi ljudi kroz njene školske dane, odrastanje, zrelo doba i konačno starost.
Rezultati pokazuju da najdugovječniji ispitanici nipošto nisu bezbrižni i opušteni. Istraživači ne odstupaju od toga da izbjegavanje stresa i napora nipošto nije prečica do duboke starosti.
Kada malo bolje razmislite o tome, nastavljaju autori, vidjećete da su naši rezultati u stvari prilično zdravorazumski: savjesna osoba će redovno ići na preglede, neće piti, ni pušiti, pa samim tim neće ni požurivati svoj kraj.
Sa druge strane, odgovoran čovjek je predan poslu, u njemu nalazi smisao, što je najvažnije za dužinu nečijeg života.
Na kraju, autori zaključuju da društvo troši ogromne svote novca na lijekove koji ne produžavaju ljudski vijek. U jednom se ipak slažu sa dosadašnjim saznanjima o tome kako živjeti duže - važno je da se povežete sa ljudima iz svoje okoline i nađete svrhu u životu u svojoj zajednici.
"Projekat dugovječnosti" otkriva nekoliko najčešćih zabluda:
Briga je loša po zdravlje.
Udajte se ili se oženite i živjećete duže.
Ako samo mislite da će sve ispasti najbolje moguće, to je već dovoljno da smanjite stres.
Vjernici žive duže.
(MONDO)