Poplave, suše i uragani koji su posljedica klimatskih promjena, ne predstavljaju prijetnju samo za ljudske naseobine već i za mentalno zdravlje ljudi.
"Šteta izazvana promjenom klime nije samo fizička", ističu oni u studiji koju je ove nedjelje objavio Institut za izučavanje mozga na Univerzitetu u Sidneju.
"Najnovija iskustva pokazuju da uporedo sa ozbiljnim posljedicama za privredu i društvo uopšte, ekstremne meteorološke pojave predstavljaju i ozbiljan rizik za javno zdravlje, kao i mentalno zdravlje i osjećaj duševnog blagostanja", navode australijski istraživači.
Naučnici još uvijek ne raspolažu sredstvima koja bi im omogućila da određenu vremensku nepogodu dovedu u direktnu vezu sa dugoročnim klimatskim obrazcima. Stalni rast temperatura i sve češće prirodne katastrofe širom svijeta, međutim, ukazuju da globalno zagrijavanje sprovodi pogubni uticaj.
Studija australijskih istraživača se posebno osvrće na Australiju koja je posljednjih godina bila pogođena nezapamćenom sušom, praćenom razornim požarima i poplavama koji su odnijeli na desetine života i prouzrokovali materijalnu štetu koja se mjeri milijardama dolara.
Dosad su, međutim, bili rijetki pokušaji da se procijeni psihološki impakt prirodnih katastrofa na stanovništvo.
U siromašnijim zemljama koje teže apsorbuju ovakve šokove, posljedice po mentalno zdravlje stanovnika su još pogubnije, smatraju naučnici.
"Uticaj klimatskih promjena na moral i mentalno zdravlje zajednice, u vidu stresa, depresije, patnje, je ogroman", upozorava Toni Mekmajkl, profesor na Australijskom nacionalnom univerzitetu.
Australijski statistički podaci ukazuju na porast upotrebe droga i alkohola, nasilja, razvoda i samoubistva nakon neke ekstremne prirodne nepogode, posebno u ruralnim sredinama.
Istraživači, takođe, upozoravaju da će u budućnosti sukobi oko pojedinih resursa, posebno vode, neminovno eskalirati.
(Tanjug)