Višak kilograma ne znači nužno da "srce pati", odnosno da je povećan rizik od slabosti ovog organa.
Tim grčkih naučnika sa Medicinskog fakulteta u Atini koji je predvodila Kristina Vulgari utvrdio je da manje od deset odsto inače zdravih gojaznih ljudi u pedesetim i šezdesetim godinama, koji ne pate od takozvanog metaboličkog sindroma, tokom šest godina praćenja doživljava srčanu slabost, dok među njihovim vršnjacima normalne težine srčanu slabost u istom roku doživljava 16 odsto njih, izvještava Rojters.
Pod srčanom slabošću se podrazumijeva slabljenje srčanog mišića, koji organizmu više ne može da obezbjedi dovoljno krvi bogate kiseonikom. Najčešći uzrok toga je zakrčenje krvnih sudova koji snabdjevaju srce krvlju.
Do tih rezultata atinski tim je došao prateći 550 muškaraca i žena pedesetih i šezdesetih godina, od kojih je četvrtina bila gojazna.
Više od dvije trećine gojaznih ispitanika je patilo od metaboličkog sindroma, odnosno kombinacije visokog nivoa masnoće u krvi, niskih vrijednosti dobrog holesterola, povišenog pritiska, otpornosti na insulin i povećanog obima struka.
Među vitkim ispitanicima samo je nešto preko trećine ispitanika patilo od metaboličkog sindroma.
Među gojaznim osobama sa metaboličkim sindromom, 54 odsto je u roku od šest godina počelo da pati od srčane slabosti, a među vitkima s metaboličkim sindromom čak 63 odsto.
Srčana slabost se pojavila kod devet odsto gojaznih sa metaboličkim sinfromom, a među vitkima bez metaboličkog sindroma kod 16 odsto ispitanika.
(Tanjug)