Najpoznatiji primjer virusa koji izazivaju rak su humani papiloma virusi koji su najčešći izazivač raka grlića materice što je otkrio Nobelovac, Nijemac Harald zur Hauzen.
Sada su njegove kolege za petama jednom drugom papiloma virusu - onom koji navodno izaziva rak kože.
Naučnici su uvjereni da virus može da izazove i rak kože, a istraživači Centra za istraživanje raka u Hajdelbergu potkrepili su svoje pretpostavke dokazima.
Radi se, naime, o takozvanom bijelom raku kože, koji je veoma čest, a od njega u Njemačkoj godišnje oboli čak 170.000 ljudi.
Ova vrsta raka kože je opasna, ali tek ponekad smrtonosna za razliku od crnog raka - melanoma.
Blaža varijanta o kojoj je riječ retko metastazira i može da se odstrani. Ipak, često se javlja na licu i veliko je opterećenje za oboljele.
Ultra-ljubičasti (UV) zraci su veliki faktor rizika. To se vidi po zemljama sa jačim zračenjem u kojima ljudi imaju bijelu kožu i nisu adaptirani. U Australiji, na primjer, ovaj rak je pet puta češći nego u Njemačkoj.
"Jasno je da sunčevi UV zraci igraju važnu ulogu. Pretpostavljamo da sunčevi zraci negativno djeluju u kombinaciji sa virusima", kaže virolog u Centru za istraživanje raka Luc Gisman.
Hipoteza glasi: virus dovodi do raka, odnosno do stadijuma u kojem su ćelije kože posebno osjetljive na UV zrake.
Za potvrdu hipoteze korišćeni su miševi čiji je genotip modifikovan kao da su zaraženi virusom. Kada su ovi i zdravi miševi izloženi UV zračenju - miševi zaraženi virusom oboljeli su od raka kože, a zdravi miševi nisu.
Protiv onih poznatih papiloma virusa u međuvremenu postoji vakcina, ali da li je to moguće i za viruse koji izazivaju bijeli rak kože?
"Takva vakcina je sedam milja daleko. Nisam optimista da ćemo do toga doći u narednih deset ili dvadeset godina jer je situacija složena: Morate neku farmaceutsku kompaniju motivisati sa mnogo novca da bi investirala. Skeptičan sam jer se sjećam koliko je teško išlo sa rakom grlića materice, a tamo su podaci bili kristalno jasni", kazao je Gisman.
(Tanjug)