Dizajner koji je sanjao da obuče cijelu Ameriku nije slavno završio karijeru
![Roj Holston je najveći američki dizajner koji je propao preko noći Roj Holston je najveći američki dizajner koji je propao preko noći](https://static.mondo.ba/Picture/786293/jpeg/Roj-Holston-0612416928.jpg?ts=2025-01-18T17:43:09)
Na samom početku svoje karijere, Roj Holston je napravio šešir za Džeklin Kenedi. Zatim se sprijateljio sa Lajzom Mineli i Endijem Vorholom, pomogao američkim dizajnerima da pobijede u „Bitci za Versaj“, zaradio 30 miliona dolara na svojoj odeći i prvi među američkim dizajnerima lansirao parfem sa svojim imenom. Sanjao je da obuče cijelu Ameriku — i činilo se da je veoma blizu tom cilju. Ali sve je izgubio u jednom trenutku. Njegovo ime bilo je Roj Holston.
Do 70-ih godina, američki dizajneri su u najboljem slučaju bili tretirani sa podcjenjivanjem. Obično su se zadovoljavali time da oblače malu grupu lokalnih bogatašica — ili su po licenci pravili kopije stvari svojih evropskih kolega (baš kao što je bio slučaj sa poznatim ružičastim odijelom Džeklin Kenedi, koje je nosila na dan ubistva svog muža). Sve je to promijenio Holston. Postao je prvi dizajner-svjetska superzvijezda koju su priznali čak i evropski modni snobovi.
Poput Gabrijel Šanel i Žane Lanven, svoju karijeru je započeo sa šeširima. Samo 5 godina nakon, uspio je da sarađuje sa samom Džeklin Kenedi. Mladi modni kreator napravio je šešir koji je nosila na ceremoniji inauguracije svog muža. Osam godina kasnije, pokrenuo je sopstveni brend odjeće — i prva kolekcija doživela je ogroman uspjeh, kako kod novinara, tako i kod kupaca.
On je bio jedan od prvih koji je u svakodnevnu garderobu uveo elemente sportske odjeće (decenijama kasnije to će biti poznato kao athleisure), popularizovao je haljine-kaftane i stvorio poznatu košulju-haljinu od veštačke antilope. Njegova odjeća je kretala, živela i disala zajedno sa onima koji su je nosili — i nikada nije zasjenila osobu. Bila je seksi — ali ne vulgarna. Mogla je da otkriva konture tijela i pojedine dijelove, ali nikada nije prelazila granicu neumjesnog. Upravo zbog toga su ga obožavali redovni posjetioci legendarnog noćnog kluba Studio 54: u njegovim stvarima je moglo da se pleše cijelu noć i izgledati fantastično. Kao da su bile stvorene baš za to.
Prelomni trenutak i za Holstona, i za američku modu uopšte, bila je „Bitka za Versaj“ 1973. godine — zajednička revija francuskih i američkih dizajnera u salama Versajskog dvorca. Francuzi su željeli da dokažu da i dalje vladaju modom, dok su Amerikanci željeli da pokažu da sada i oni zaslužuju pažnju. Nezvanično, pobijedili su drugi — uz pomoć Holstona. On je svoju reviju pretvorio u pravo predstavljanje, sa akrobatama, plesovima i pjevačicom Lajzom Mineli, koja je tada upravo dobila „Oskara“ za ulogu u mjuziklu „Kabaré“. Evropska publika je vidjela nešto novo, osvježavajuće i izuzetno. Manekenke su se kretale slobodno, opušteno i sa dostojanstvom. Ali najvažniji je bio faktor raznolikosti — Holston je jedan od prvih koji je doveo modele različitih tipova tijela i boja kože na pistu — u to vrijeme to je bilo nezamislivo. Američki dizajneri su izgledali kao dah svježeg vazduha u poređenju sa staromodnim francuzima i njihovim tradicionalnim salonima revija. Od tog trenutka, na modnoj mapi svijeta pojavila se još jedna važna tačka — Njujork.
Djelovalo je da nema kraja njegovim ambicijama — sada je želio da obuče cijelu Ameriku. Ova ambiciozna ideja ga je, međutim, odvela u propast.
Od tog trenutka, svi Holstonovi uspjesi su rasli. On je veoma povoljno prodao svoj brend velikim investitorima, zadržavši potpuno kreativno vođstvo — i obezbijedivši sebi neograničenu finansijsku podršku. Lansirao je parfem sa svojim imenom (do 1977. godine, samo mirisi su mu donijeli 85 miliona dolara profita), mušku liniju, liniju prtljaga, pa čak i proizvode za dom. Razvio je uniforme za zaposlene u aviokompaniji Braniff Airways i obuo američku olimpijsku reprezentaciju, njujorške policajce i djevojčice iz skautskih organizacija. Djelovalo je da nema kraja njegovim ambicijama — sada je želio da obuče cijelu Ameriku. Ova ambiciozna ideja ga je, međutim, odvela u propast.
1983. godine Holston potpisuje ugovor sa mrežom pristupačnih robnih kuća J. C. Penney. Za njih je kreirao liniju pristupačne odjeće koja se prodavala širom zemlje. Ovaj dogovor donio mu je milijardu dolara — što je bila cijena izgubljenog imidža. Danas su saradnje između luksuznih dizajnera i prodavnica masovnog tržišta uobičajene. Međutim, 80-ih godina, to je bila granica koju nije trebalo preći. Ulaskom na tržište pristupačne mode, brend Halston je momentalno prestao da bude luksuzan i poželjan. Svijet mode je oštro reagovao — svi veliki robni lanci i butici su prestali da sarađuju sa Holstonom. Problemi su počeli da rastu i unutar samog brenda: dizajner je stalno bio u konfliktu sa sopstvenim investitorima i osobljem, a alkohol, droge i razuzdani način života su polako uništavali njegovo zdravlje. Pravi udarac za dizajnera bila je dijagnoza HIV-a — tada je odlučio da napusti sve i preselio se u San Francisko, gdje su o njemu brinuli članovi porodice.
1984. godine, Holston potpisuje ugovor sa J. C. Penney. Dogovor je donio milijardu dolara — a cijena je bila izgubljeni imidž.
Najpopularniji dizajner Amerike preminuo je 1990. godine — tada je zatvoren i njegov brend, na kojem već dugo nije radio. Kasnije je bilo nekoliko pokušaja da se oživi brend Halston — uključujući i pomoć Sare Džesike Parker i kontroverznog filmskog producenta Harvija Vajnštajna. Ali nijedan od njih nije bio uspješan — nijednom se nije uspjelo ponovo stvoriti magiju Holstona. Ipak, on je zauvijek ušao u istoriju kao pionir američke mode — i inspirisao čitave generacije dizajnera, uključujući Toma Forda, koji je više puta citirao Holstona u svojim kolekcijama.