Ova ponašanja tinejdžera roditelje brinu i nerviraju, ali su zapravo znak da se njihov mozak razvija baš kako bi trebalo.
Tinejdžerski period jedan je od najtežih i najizazovnijih za roditelje, kada je u pitanju odgajanje djece. Ono što je važno je da roditelji u toj fazi za djecu imaju mnogo strpljenja, i da se potrude da ih razumiju, iako to nije uvijek lako kada imate tinejdžera koji je jednog trena super raspoložen, a već sljedećeg trenutka prevrće očima na nešto što kažete ili odlazi usred vašeg razgovara.
Djeca u ovom uzrastu često imaju neka ponašanja koja zabrinu roditelje, ali iznenadiće vas da čujete da su neka od njih zapravo znak da se mozak tinejdžera razvija na zdrav način.
U tinejdžerskom uzrastu mozak prolazi kroz velike promjene, posebno kada su u pitanju dijelovi koji kontrolišu prosuđivanje, emocije, nezavisnost, društvena svijest. Zbog toga ono što roditeljima nekad izgleda kao neodgovornost ili loše ponašanje tinejdžera, zapravo može biti dio prirodnog mentalnog rasta.
1. Drski odgovori i sarkazam
Prevrtanje očima, sarkastični odgovori i dramatični uzdasi ponekad djeluju kao da su tu samo sa ciljem da iznerviraju roditelje. Mozak u razvoju počinje da razumije suptilne komunikacijske znake poput tona, duhovitosti i ironije. Sarkazam i drskost su znak da dijete počinje apstraktno da razmišlja, što je veliki prelazak u odnosu na crno-bijelu logiku koja je karakteristična za ranije djetinjstvo.
Drski odgovori i sarkazam su takođe i pokušaj da se izgradi lično mišljenje.
2. Ignorisanje odgovornosti i odugovlačenje
Odlaganje domaćih zadataka do posljednjeg trenutka, izbjegavanje kućnih poslova, izjave poput "evo sad ću", samo su neke od situacija sa tinejdžerima zbog kojih roditelji "polude".
Prefrontalni korteks, dio mozga odgovoran za planiranje i donošenje odluka, još uvijek je u izgradnji u adolescenciji. Odugovlačenje može da odražava borbu mozga u razvoju koji pokušava da shvati kako da odredi prioritete, upravlja vremenom i kontroliše impulse.
Budite strpljivi, u nekom trenutku će vaš tinejdžer postati bolji u samoregulaciji, koja je jedna od najvažnijih vještina.
3. Impulsivne odluke i rizično ponašanje
Kršenje pravila, preuzimanje nepotrebnih rizika, djelovanje bez prethodnog razmišljanja o tome... Tinejdžerski mozak je "programiran" da stalno traži neke novosti i nagrade. Ovaj nagon može da dovede do impulsivnih izbora, ali je takođe ono što pokreće učenje, radoznalost i isprobavanje novih stvari.
Rizikovanje (u okviru ograničenja) pomaže tinejdžerima da istraže ko su i gdje pripadaju u svijetu. Iako je nadzor važan, važno je i razumijevanje da impulsivnost može da bude znak aktivnog mozga koji pokušava da pronađe ravnotežu između uzbuđenja i razuma.
4. Zaboravljanje stvari i ignorisanje
Propušteni rokovi, neodgovorene poruke, prazni pogledi tokom važnih instrukcija, ono su što roditelje tinejdžera izluđuje. Međutim, adolescenti često djeluju zaboravno jer im mozak "žonglira" više nego ikad, akademskim aktivnostima, prijateljstvima, identitetom, emocijama... Frontalni režanj, koji pomaže u organizaciji i pamćenju, još uvijek sazrijeva u adolescentskom uzrastu. Zaboravnost nije uvijek nemar, već može da odražava da je mozak preopterećen, da se trudi da odredi prioritete šta je važno.
Uz rutine i podršku, ovaj "mentalni nered" se polako rješava.
5. Nepoštovanje prostora i nemar
Neuredne sobe, ignorisanje lične higijene, nepoštovanje zajedničkog prostora, takođe su neke situacije i faze kroz koje roditelji prolaze sa tinejdžerima.
Haos u fizičkom prostoru adolescenata često odražava njihov unutrašnji svijet. Čin zauzimanja prostora, čak i ako je neuredan, način je da se potvrdi kontrola i vlasništvo. To odražava njihovu želju za nezavisnošću, privatnošću i ličnim izražavanjem, prenosi Times of India.
Iako se urednost uči, korisno je da zapamtite da se ove navike razvijaju kako samodisciplina i svijest rastu. Nered nije nedostatak poštovanja, već glasan (i ponekad malo smrdljiv) znak sve veće nezavisnosti djeteta.
(Yumama/Mondo)