Povratnike u poplavama uništene kuće čeka mnogo posla oko čišćenja i dezinfekcije njihovih domova. Evo nekoliko savjeta koji mogu da pomognu u tome.
Upozoravamo vas na to da je veoma važno da sačekate nadležne stručne službe koje će profesionalno odraditi glavni dio posla u vezi sa čišćenjem i dezinfekcijom životnog prostora specijalnim sredstvima. Poslije toga slijedi krečenje i sređivanje podova. Međutim, kada su u pitanju drveni namještaj, sanitarije, posuđe, vaze, ukrasi i drugi lični predmeti, veći dio posla ćete moći i sami da obavite, prenosi Telegraf.
Sama dezinfekcija predstavlja skup mjera i postupaka kojima se uništavaju patogeni i drugi mikroorganizmi, fizičkim ili hemijskim putem. Cilj dezinfekcije je da se broj štetnih mikroorganizama svede na vrijednosti bezopasne po zdravlje čovjeka, a ukoliko je cilj potpuno uništenje svih živih organizama (uključujući bakterije, viruse i gljivične spore), govori se o sterilizaciji.
PRIPREMA ZA DEZINFEKCIJU
Prije samog postupka primjene dezinficijensa (Asepsol, hidrogen-peroksid, alkohol, ceđ, sredstva na bazi hlora) tretirane površine potrebno je prethodno očistiti od mehaničkih i fizičkih nečistoća (blato, mulj, prljavština). Potom je potrebno izvršiti sanitarno pranje tretiranih površina (na primjer, toplom vodom pod pritiskom), te se nakon sušenja mora se izvršiti tretiranje dezinficijensom. Nakon primjene dezinficijensa po potrebi se može vršiti još jedno ispiranje tretiranih površina.
Tokom čitavog procesa čišćenja koristite zaštitne rukavice i masku!
U KUHINJI
Uronite čaše, porculan, tanjire, plastično i emajlirano posuđe na 10 minuta u rastvor sredstva za dezinfekciju od 2 kašike izbjeljivača na bazi hlora po litri vruće vode. Posuđe dobro isperite i osušite na vazduhu. Nemojte koristiti krpu.
Viseće dijelove, ormariće i radne površine trebalo bi očistiti istim rastvorom i isprati prije slaganja posuđa
Dezinfikujte srebrni escajg, metalni pribor, lonce i tiganjem kuvanjem u vodi 10 minuta. Hemijska sredstva, posebno ne ona na bazi hlora, ne smiju se koristiti u ovom slučaju, jer ovaj tip posuđa može hemijski da reaguje s mnogim metalima od čega mogu da potamne.
DUŠECI, JASTUCI, PREKRIVAČI
Ako su bili potopljeni u poplavnoj vodi, bacite ih! Ukoliko nisu, onda im ima spasa.
Dušek se može prebrisati rastvorom hlornog kreča, a zatim ostaviti duže vrijeme na suncu. U toku sunčanja dušek, kao i jastuke treba prevrtati tako da se osunča svaka strana.
ČEŠLJEVI, ČETKE, MAKAZICE ZA NOKTE
Drže se dugo u rastvoru nekog deterdženta, baš kao i brijači. Najbolje će poslužiti sljedeći rastvor: 4 g formalina, 52 g alkohola i 100 g vode. Potapa se samo dlaka, a drveni dijelovi treba da ostanu iznad vode.
Evo šta sve, osim skupih preparata, može da vam posluži kao sredstvo za dezinfekciju:
ASEPSOL
U pitanju je tečno sredstvo za dezinfekciono pranje. Ima široku primjenu u zdravstvenim ustanovama, domaćinstvu, prehrambenoj i drugim industrijama. Djeluje na gram-pozitivne i gram-negativne bakterije, alge, gljivice i na pojedine tipove virusa. Uništava mikroorganizme i uklanja masnoće. Nije otrovan, ne djeluje štetno na ruke i ne ugrožava okolinu.
HIDROGEN
S hidrogen-peroksidom se može napraviti jednostavan sprej koji dezinfikuje kao i komercijalni preparati, pristupačan je svakome, a ubija sve bakterije. Oprezno, koristite samo blag, 3% rastvor, jer u koncentracijama većim od 10 odsto, ova supstanca može da bude opasna! Potreban vam je 3% hidrogen peroksid, bijelo vinsko sirće koje ćete sipati u posebne boce s raspršivačem. Ove dvije supstance mogu da se koriste za:
- pranje namirnica – poprskati voće ili povrće hidrogen peroksidom, a onda sirćetom. Nije bitno kojim redom prskate, važno je da sprejeve koristite posebno. Na kraju sve dobro isperite vodom. Nećete osjetiti nikakav miris, a sve potencijalne štetne bakterije su ubijene. Ovo pomaže i uklanjanju pesticida s voća i povrća.
- dezinfekciju kuhinjskih površina, sudopere, česme, odvoda, daski za rezanje mesa. Ovim se ubijaju bakterije Salmonela, Šigela, Ešerihija koli.
- za čišćenje kade i lavaboa - dodajte malo sode bikarbone i obične kuhinjske soli.
- rastvor od 3 dl 3% hidrogen peroksida na 1 l vode može da se koristi za zalijevanje biljaka. Prvo testirajte osjetljivost cvijeća, sa sasvim malom količinom
- za skidanje fleka s tepiha: pospite prah sode bikarbone po tepihu, a ako je fleka masna dodajte i malo kuhinjske soli, onda poprskajte bijelo vinsko sirće pa zatim hidrogen peroksid. Istrljajte četkom, obrišite krpom.
ZAVRŠNO GLANCANJE: PRIRODNI, JEFTINI DETERDŽENTI KOJI PRITOM LIJEPO I MIRIŠU
Univerzalno sredstvo za čišćenje napravićete ako izmješate kašiku tečnog sapuna sa 4 kašike tople vode, dodate limun ili malo sirćeta. Provjereno skida masnoću.
Voćno sirće je najjednostavnije i najprirodnije sredstvo za dezinfekciju. Napravite smjesu od 5 odsto sirćeta u vodi. Ovaj rastvor ubija 99 odsto bakterija, 82 odsto plijesni i 80 odsto virusa!
Za poliranje namještaja i podova koristite maslinovo ulje kojem je dodat limunov sok.
Sirće i voda u odnosu pola-pola učiniće da staklo zasija. Trebaće vam i boca s raspršivačem, a za glancanje su najbolje stare novine.
Plijesan i buđ osušite fenom za kosu ili električnom grijalicom i ostavite preko noći. Ujutro ostružite četkom pa operite površinu mješavinom u koju ste stavili 2 kašike tečnog sapuna, 2 kašike boraksa i tople vode.
Umjesto skupih osvježivača vazduha uklonite izvore neprijatnih mirisa u stanu – redovno izbacujte smeće, natrulo voće i povrće, vjetrite stan. Neutralisaćete ih ako izmješate sodu bikarbonu s mineralnom vodom i dodate nekoliko kapi nekog esencijalnog ulja. Sve sipati u bocu s raspršivačem i tako osvježiti vazduh u kući.
Tkanine posive zbog kontakta deterdženta sa teškom vodom. Učinite vodu mekšom sodom bikarbonom, pa vam izbjeljivač neće ni trebati.
1 čaša destilovane vode, 1 čaša bijelog sirćeta, nekoliko kapi eteričnog ulja čajnog drveta. Sve staviti u bocu sa raspršivačem. Čisti sve površine, dezinfikuje i veoma je jeftin, bez otrova i hemikalija.