Kakve su navike naših sugrađana kada je riječ o oralnoj higijeni, na koji način sačuvati lijep osmijeh, kakve su cijene i kvalitet stomatoloških usluga u javnim i privatnim ordinacijama, priča doktor stomatologije Bojan Glamočanin.
Sa specijalistom ortodoncije, doktorom Bojanom Glamočaninom, koji radi u Stomatološkoj ambulanti City Dent u Banjaluci razgovarali smo o važnim stvarima koje se tiču oralne higijene.
Danas možemo čuti razne savjete za lijep i zdrav osmijeh? Šta vi preporučujete?
"Pored klasičnih savjeta koje možemo da pronađemo na internetu ono što je najbitnije u našoj sredini, koja je prilično zapuštena zbog opravdanih ili ne razloga, jeste da prije nego što dođe do kvara zuba ljudi treba da posjete stomatologa radi redovne kontrole. Samo održavanje higijene nije dovoljno bez posjete stomatologu. Trebalo bi redovno skidati kamenac i naslage. Takođe, zbog određenih anomalija položaja zuba ponekad savjetujem pacijente da više koriste konac za zube nego četkicu što čak izgleda apsurdno. Ako redovno čistite zube, a ne koristite konac to baš i nema efekta."
Tvrda ili mekana četkica?
"Velika je medijska fama oko toga koje četkice treba koristiti, tvrde, meke, električne…Pokreti električnih četkica zamjenjuju položaj ruke, a vi je samo držite i ne radite ništa, što nije prirodno. Električne četkice su pripomoć za one koje imaju problem sa rukom, a ne sa zubima. Ali, svako pranje zuba je individualno. Nekom savjetujem više horizontalno, nekom vertikalno. Primijetio sam da ljudi nepravilno peru zube, tačnije operu samo do trojke, četvroke ili petice jer su bliži spoljašnoj sredini i sa druge strane ljudi ne ostavljaju dovoljno vremena za pranje zuba. Imaju već smišljenih 30 sekundi koje odvoje za pranje. Savjetujem da se koristi četkica sa malom radnom glavom, kako bi to pranje moglo da dopre do zadnjih zuba i da se ne bi izazivalo gađenje. Nekima dolazi do gađenja ako se koristi veća četkica, a ta mala četkica omogućava pristup. U principu bitno je da se ne gleda na vrijeme već na ono što ste uradili i kako. Kozmetika održavanja zuba zahtijeva određene izmjene priče i zbog svega toga dijete od osme, devete godine je već u nekom stresu i žurbi, a kamoli zaposleni ljudi. Svi žele da imaju lijepe zube, ali žurba je napravila probleme."
U čemu još griješimo najviše kada je riječ o oralnoj higijeni?
"Postoje zablude. Valjda je to zbog marketinga jer svi želimo izuzetno bijele zube. Holivudski bijeli zubi ne postoje. Kada gledate kartu bijelih zuba vidjećete da postoji 12, 13 nijansi te neke bijele boje i primijenjuju se razna sredstva u želji da se izbijele zubi. Bukvalno to izbjeljivanje ide do nivoa keramičkih pločica što je pogrešno. Treba se vratiti prirodi. Ja radim izbjeljivanje, ali metodama koje su kontrolisane koje traju više nedjelja i kada pacijent u svakom trenutku može da ima kontrolu nad svojom bojom. Ljudi moraju shvatiti da nije sve u 'bjelini'. Ako imate krive zube ili uzak zubni niz vi ne možete da imate lijep osmijeh koliko god bili bijeli. Sve metode za izbjeljivanje su kratkog roka."
Šta je sa sredstvima koje možemo da kupimo u kozmetičkim marketima?
"Svi ti proizvodi kao osnovne supstance koriste hidrogen i peroksid, ne bi trebalo da su štetni, ali bi bilo poželjno prije upotrebe da se savjetujete sa stomatologom jer je danas svašta na tržištu pa tako može da dođe do oštećenja."
Svi znamo da su cijene stomatoloških usluga jeftinije u javnim zdravstvenim ustanovama nego u privatnim ordinacijama. Da li su usluge privatnih ordinacija kvalitenije pa je to razlog veće posjete nego u Domovima zdravlja?
"U posljednje vrijeme se o tome mnogo raspravljalo na zdravstvenim forumima i za iznenađanje je utvrđeno da usluge u javnim ustanovama nisu mnogo jeftinije. U Domovima zdravlja građanin plaća određenu participaciju koja zavisi od nivoa, a fond tim javnim ustanovama refundira određeni dio para. Građanstvu jesu prividno niže cijene s obzirom da mi svi plaćamo porez i doprinose. Npr. vađenje zuba u javnoj ustanovi sa participacijom je duplo skuplje. Ljudi odlaze u privatne ordinacije jer je odnos prema radu drugačiji, takođe mnogo se manje čeka, a što je najvažnije u javnom sketoru ne možete da nabavite kvalitetan materijal zbog raznih tendera, a mi kupujemo šta hoćemo, biramo najsavremenije materijale."
Poznato je da mnogi ljudi koji žive u inostranstvu dolaze tokom praznika na brojne stomatološke popravke jer su ovdje pristupačnije cijene. Da li su te iste cijene stomatoloških usluga u inostranstvu zaista visoke zvog kvaliteta usluga ili standarda?
"I mene je zanimalo kako to sve funkcioniše. Npr. u skandinavskim zemljama, konkretno u Švedskoj imaju takav sistem da najskuplje tretmane plaća državni fond, pacijenti plaćaju ugotovini i to čak prođu jeftinije nego kod nas. Slično je i u Austriji. Sa odgovornošću mogu da kažem da je pacijent glavni sudija u cijeloj priči. Na ovom području možete da pronađete vrhunske stomatologe koji mogu da idu u korak sa svjetskim, a možda su čak i bolji nego evropski. Problem je što se sve poredi u novcu. Neko kaže da to tamo neka usluga košta 6.000 evra, a ovdje 1.000 i svi misle da je jeftnije, a ne znaju pozadinu priče. Kod nas postoje ortodonti i oralni hirurzi koji su članovi evropskih i američkih društava gdje na svjetskim dentalnim kongresima dolaze i razmjenjuju znanja i kupuju najbolje materijale, tako da visoke cijene u inostranstvu nužno ne znače bolji kvalitet."
Na koji način razviti zdravstveni turizam?
"Trebalo bi da imamo dobru infrastrukturu, da imamo dobre hotele i terme, skijališta, prevozni transport, zatim tu ponudu trebalo bi u inostranstvu predstaviti i onda bi to bila sveouhvatna priča.“
Tokom rada susretali ste se sa raznim pacijentima. Generalno kakva je oralna higijena naših sugrađana? Koliko osoba npr. koristi konac ili vodu za usta?
"Onaj ko želi da se tome posveti i uspijeva. Navike su presudne. Veliki problem su roditelji koji prave greške i to se prenosi sa generaciju na generaciju. Nije mi jasno kada roditelj djetetu od osam godina kaže da ga ne može natjerati da se brine o zubima dok on sam to ne odluči. Prije smo se izvlačili na rat, danas zaista nema opravdanja."
Postoje li građani koji dolaze na redovne preglede bez bolom uzrokovane posjete?
"Od jedan do tri odosto je takvih. Iznenadim se kada se to desi, što je tužno pogotovo jer je besplatan informativni pregled. Ljudi griješe kada misle ako ih ne boli da je sve u redu."
Namirnice koje su posebno loše za zdravlje zuba?
"Uvijek su postojala različita shvatanja da su slatkiši štetni, a jabuka zdrava. Danas recimo možete pročitati da je jabuka više kariogena od slatkiša. Smatram da je danas hrana jako štetna, ako posvetite pažnju četkanju i koncu sve će biti u redu."
Pratite Mondo.ba na Facebooku, Twitteru i Instagramu!