Savremeni način života sve nam manje dozvoljava da se dovoljno posvetimo zdravoj ishrani. Svakodnevno smo "bombardovani" raznim informacijama koje su često oprečne tako da više ne znamo šta je zdravo, a šta ne.
Znamo da postoje pobornici različitih alternativnih načina ishrane kao što su vegani, vegeterijanci i makrobiotičari. Bez obzira da li pripadate konvencionalnim ili navedenim grupama u konzumiranju hrane, zdrava ishrana podrazumijeva unos svih hranjivih materija za pravilno funkcionisanje organizma.
Da bi smo iz hrane "iscijedili" sve najbolje sastojke ona mora biti pripremljena na odgovarajuči način. U svijetu je sve popularniji način ishrane koji proklamuje da hranu treba jesti u sirovom stanju (raw food). Ovaj specifični način ishrane koji isključuje meso podrazumijeva konzumaciju sirovog voća i povrća, orašastog voća, sjemenki, jestivog bilja, hladno cijeđenog ulja, nepasterizovanih i nehomogenizovanih mliječnih proizvoda.
Zagovornik ovakvog načina ishrane je i Slavko Crnić, koji je i osnivač Instituta "Vinis" - Virtuelno naučnoistraživačkog instituta za primjenu prirodnih materijala u poljoprivredi i ishrani.
Ovaj Banjalučanin već četrdeset godina jede samo prijesnu/sirovu hranu i kaže nam da sa svojih 70 godina trči, planinari i bavi se naučnim radom, a kako ističe najbitnije od svega je da ne pamti kada je bio bolestan.
"Sve što nam treba imamo u prirodi i samo je sirova hrana najzdravija. Pri termičkoj obradi namirnica gubi se većina hranjivih sastojaka i zato najbolje jesti je u sirovom obliku. Na taj način hranu ćemo iskoristiti maksimalno, odnosno dobiti najviše iskoristive energije", kaže Crnić za MONDO i ističe da bismo bili iznenađeni kada bi ispitivali pripremljenu hranu koju jedemo.
"Na temperaturi iznad 40 stepeni uništavaju se svi enzimi, vitamni nestaju već na 50, dok su na temperaturi pasterizacije (80) sve bjelančevine postale skoro neprobavljive", pojasnio nam je Crnić i istakao da onima koji jedu termički neobrađenu hranu ne nedostaje energija i usporava se proces starenja.
"Sportisti koji postižu najbolje rezultate iz svoje ishrane postepeno su izbacili meso i sve namirnice koje sadrže gluten. U potpunosti su promijenili načih ishrane i uglavnom konzumiraju sirovu hranu. Recimo od 60 grama dobro smiksane hrane možemo dobiti energiju za najmanje osam sati teškog fizičkog napora", ističe Crnić.
Dodaje da smo se u školi kroz organsku hemiju upoznali sa principima zdrave ishrane i načina života, ali kasnije se deševa da sve to zanemarimo i "krećemo u svoje samouništenje".
"Sve dok postojimo na ovom svijetu i dok se hranimo neke stvari su itekako bitne. Na primjer iz škole moramo znati šta su helacija, vitamini, enzimi i slično", rekao je Crnić.
Našeg sagovornika upitali smo da li je način ishrane koji zagovara privilegija samo onih sa dubljim džepom, odnosno da li je pristupačan bilo kome bez obzira na materijalnu situaciju.
"Vjerovali ili ne, ukoliko praktikujete ovakav režim ishrane možete znatno da uštedite. Oni koji izvuku maksimum dnevno ne bi trebali da potroše više od 2 marke, što je znatna ušteda novca ako je u pitanju ishrana jedne cijele porodice", rekao nam je Crnić.
"Mnogima koji jedva sastavljaju kraj s krajem je teško objasniti da ovakve rezultate može donijeti samo jedna promjena ishrane. Pojedini ljudi teško povjeruju da je situacija bezizlazna i da je siromaštvo djelo samo društvenih odnosa, klime i siromašne države", pojašnjava Crnić.
Mnogi bi prešli na zdraviji način ishrane, ali se brane time da ne mogu bez ćevapa, pljeskavica ili omiljenog slatkiša - jer je to što njihov organizam traži. Da li je ljudskom organzimu potrebna određena dnevna doza šećera ili je to samo varka, pitali smo našeg sagovornika.
"Ako vam se traži slatko, provjerite, organizmu nešto manjka i osjećaj ukusa nas vara pa nam se čini da nas slatko zadovoljava. Sva slast i sav šećer treba da je u voću, pa i ono treba da se unosi adekvatno sastavu krvi, odnosno da se nikad ne unese više od 20 odsto od količine obroka", istakao je Crnić.
Crnić nam pojasnio kako da izvršimo detoksikaciju kupljenog voća ili povrća i budemo sigurni da smo neutralisali mogućnost trovanja ukoliko su navedene sirovine prskane.
"Radi se o veoma jednostavnom postupku. Prije konzumiranja namirnica potopite ih 15 minuta u zeolitnu vodu. Poslije toga je hrana potpuno hemijski i biološki ispravna i čista i bez bilo kakvih teških metala", rekao nam je Crnić koji je stručnjak za ove i minerale kao što su kalciti, dolomiti, fosfati i bariti.
On za MONDO tvrdi da kod nas na tržištu postoji mnogo hrane sumnjivog kvaliteta. Prema njegovim riječima, ona nerijetko nije zdrava jer je termički obrađena i industrijski prerađena.
"To spada u sve drugo samo ne u hranu. Uvozni lobiji žele da ti proizvodi, uglavnom dobro upakovani, stoje više mjeseci na rafama. Takođe upitna je i istinitost na deklaracijama takve hrane, dok su bitne stvari napisane veoma malim slovima.
S druge strane troši se i do 100 puta više takve hrane nego što je zaista potrebno - jednostavno ne možete se zaustaviti kad jedete te namirnice", poručuje Crnić, navodeći nam podatak da genetski modifikovana hrana nije opasna za zdravlje ukoliko nije termički obrađena. "Organizam će uzeti ono što mu treba i to je to", pojašnjava on.
Crnića smo zamolili da nam navede primjer njegovog jelovnika za jedan dan. "Za doručak, recimo, popio sam sok smiksan od jabuke, malo banane, narandže, uz dodatak koprive, đumbira, kima i izdanaka ječma. U podne planiram da pojedem jednu jabuku, a poslijepodne ću pojesti neku dobru salatu, recimo od kukuruza šećerca ili sezonskog povrća, malo srijemuša i najviše maslačka", detaljno nam je pojasnio Crnić.
Crnić je autor velikog broj naučnih članaka kao i nekoliko knjiga posvećenih zdravim prehranmbenim navikama, od kojih je najpopularnija "Liječenje hranom" stari-novi način života. U njoj se, kako navodi, mogu pronaći nova saznanja o zdravlju i životu, načinu ishrane, ali i liječenju svih bolesti. Takođe knjiga obiluje mnogobrojnim receptima, tako da u svakom trenutku i bez mnogo truda možete pripremiti brz i zdrav obrok.