Dok za neke stari predmeti predstavlju bezvrijedne sitnice koje na policama ili tavanu skupljaju prašinu, drugi u njima uživaju na jedan sasvim drugačiji način i vide ih kao djelić mozaika u svojoj kolekciji.
Ljudi se hobijima bave iz raznoraznih razloga. Neki u njima vide zaradu, razonodu, bijeg od svakodnevnice, dok je najviše onih koji drage predmete skupljaju radi ličnog zadovoljstva.
Do sada smo imali priliku da upoznamo ljude čija je pasija skupljanje stvari poput sportske opreme, sličica, kutija od cigareta i slično, ali postoje i oni čiji eksponati predstavljaju svojevrsni istorijski vremeplov i mogu se okarakterisati kao prave riznice znanja.
Ne zna se tačno kada su se javili prvi sakupljači novca, ali se smatra da se to desilo otprilike u četvrtom vijeku prije nove ere, a kolekcionarstvo kakvo danas poznajemo utemeljeno je u četrnaestom vijeku.
Banjalučanin Zoran Knežević pasionirani je sakupljač starih novčanica. Njegova kolekcija sadrži oko 300 različitih primjeraka iz raznih krajeva svijeta, ali kako za MONDO kaže, novčanice sa područja bivše Jugoslavije za njega imaju posebnu čar.
"Interesovanje za ovaj hobi pokazao sam još kao osnovac devedestih godina prošlog vijeka kada sam od kućnog prijatelja moreplovca dobio nekoliko starih novčanica iz Singapura i drugih zemalja koje je obilazio. Dobijeni novac sam čuvao za uspomunu sve do 2012. godine kada sam odlučio da se ozbiljnije posvetim notafiliji", rekao nam je Knežević pokazujući nam svoju zanimljivu zbirku.
Kneževića smo upitali da nam pojasni koji je po njemu za kolekcionare najvredniji novac na numizmatičkom tržištu.
"Postoji više načina kako se vrednuje novac, a jedan od glavnih jeste utvrđivanje putem ponude i potražnje. Što je nešto rjeđe, automatsko je i skuplje. Kod nas su to novčanice i kovanice iz 19. vijeka, prvenstveno iz Knjaževine i Kraljevine Srbije jer su rađene u malom tiražu.
Veliki dio tog novca je uništen, zapaljen ili izgubljen i ostalo ga je svega nekoliko desetina.
Nažalost, takve primjerke ne posjedujem i do njih je veoma teško doći", rekao nam je Knežević navodeći da su na tržištu najskuplji zlatni crnogorski perperi koji zbog rijetkosti dostižu vrijednost i do vrtoglavih 20 hiljada evra!
“Do takvog novca skoro je nemoguće doći i posjeduju ih ozbiljni kolekcionari čiji su se vrijedne zbirke prenosile sa generacije na generaciju. Veoma je mala vjerovatnoća da će neko na tavanu ili drugom mjestu pronaći neku kovanicu koja vrijedi par hiljada. Dešava se, ali je to zaista senzacionalno i rijetko kao skriveno blago”, priča Knežević.
Najstarija novčanica koju posjeduje je deset dinara iz 1893. godine Kraljevine Srbije, koja je štampana u francuskoj banci u Parizu, ali je u opticaj puštena tek 1908. godine.
Interesantno je istaći da su ovu novčanicu koristile i srpske izbjeglice u Prvom svjetskom ratu mijenjajući ih u Parizu i Cirihu za francuske i švajcarske franke po stabilnom kursu. Na novčanici je prikazana figura djevojke u narodnoj nošnji sa guslama u rukama, a vodeni žig ima portret Miloša Obilića.
Kolekcionar iz Banjaluke nam je pojasnio da postoji više kriterijuma kako se ocjenjuje stanje novčanica i njihova materijalna vrijednost.
"Postoji gradiranje po stepenima. Najkvalitetnije su one koje nikada nisu korištene, nemaju ogrebotine i nisu nikada presavijene. Takve novčanice su i do nekoliko puta skuplje od korištenog papirnog novca", ističe Knežević pokazujući nam nekorištene dinare iz 1992. godine.
"Cijena jedne od ovih novčanica iznosi oko 10 KM, ali ako se presavije njihova vrijednost značajno će opasti i tada će koštati 2-3 marke", pojasnio je Knežević za naš portal i dodao da je vrlo rijeka novčanica od 50 hiljada dinara i ako nije korištena ona vrijedi nekoliko stotina maraka.
Pogledajte fotogaleriju novčanica
Među kolekcionarima novčanica popularne su novčanice s oznakom SPECIMEN koje su štampane prije regularne serije i koje se nisu mogle naći u zvaničnoj upotrebi.
"Takve novčanice su iz takozvane nulte serije i bankari ih koriste se kao uzorak prije puštanja u zvanični opticaj. Određeni dio takvih primjeraka završi i kod kolekcionara", rekao nam je ovaj Banjalučanin koji je i predsjednik Društva numizmatičara Republike Srpske.
Knežević nam je otkrio da u Banjaluci postoji par stotina ljudi koji skupljaju novac, dok samo dvadesetak spada u profesionalce.
“Jedan od njih je vlasnik zavidne kolekcije na ovim prostorima. Često se družimo na sastancima i tako osim skupljanja novca širimo prijateljstva koja traju godinama”, pojašnjava Knežević.
Dođite na sajam!
Naredni sajam numizmatike u Banjaluci biće održan 17. decembra u Domu omladine sa početkom u 11 časova.
“Sajam će trajati oko dva sata i ovom prilikom pozivam sve zaljubljenike u numizmatiku da dođu u Dom omladine. Osim druženja zaintersovani mogu saznati čime se bavimo, mijenjati i kupovati novčanice, kao i saznati vrijednist pojedinih zbirki i kolekcija”, zaključio je Knežević u razgovoru za MONDO.