Flaširane vode treba mijenjati

Optimalno je za odrasle osobe da piju oko dva litra vode dnevno. Međutim, treba voditi računa koju flaširanu vodu odabrati za piće, budući da se svaka razlikuje po svom hemijskom sastavu, pa se neke ne mogu piti u neograničenim količinama, upozoravaju stručnjaci Programa "Zdrava hrana - zelena jabuka" u poslednjoj brošuri pod nazivom "Sve o vodi koju pijemo", piše "Blic".

Tako, na primjer, unosom i više od dva litra niskomineralizovane vode organizam neće biti preopterećen, dok mineralne vode višeg stepena mineralizacije ne treba koristiti kao jedini izvor za zadovoljenje dnevnih potreba za vodom, pošto one zbog svog posebnog sastava imaju specifično dejstvo i mogu da izazovu probleme u organizmu.

"Prirodne mineralne vode su podzemne vode koje su dobile naziv na osnovu sadržaja mineralnih soli i specifičnih osobina. A dijele se na prirodne vrlo slabe, prirodne slabomineralne, prirodne mineralne i prirodne mineralne vode bogate solima.

Na našem tržištu trenutno postoji oko 35 voda, a pažljivim čitanjem deklaracije svaki potrošač može dobiti osnovne podatke o osobinama i hemijskom sastavu flaširane vode, i tako odabrati onu koja mu odgovara. Prirodne mineralne vode povremeno treba mijenjati jer sve one u adekvatnoj količini blagotvorno utiči na zdravlje ljudi. U tom smislu može se reći da ne postoji najbolja voda", kažu stručnjaci ovog programa.

Kada je reč o kategorizaciji flaširanih voda, treba znati da vrlo slabe mineralne vode imaju do 50 miligrama mineralnih soli u litru, slabomineralne do 500, mineralne između 500 i 1.500, a mineralne vode bogate solima više od 1.500 miligrama po litru.

Da bi se održala higijenska ispravnost flaširane vode, stručnjaci preporučuju da se veća pakovanja čuvaju u frižideru nakon otvaranja, a prilikom kupovine potrebno je provjeriti datum proizvodnje i rok trajanja.

Optimalna količina unosa vode zavisi od godina života, aktivnosti, klime, hrane koja se konzumira i začina u njoj. Za odrasle osobe idealna količina vode bila bi oko dva litra dnevno, s tim što veća aktivnost, toplija klima i upotreba začinjene hrane traže veće količine ove tečnosti. Više vode treba da piju i djeca i adolescenti.

"Voda se detetu nudi od samog rođenja, iako optimalna ishrana majčinim mlijekom ili adaptiranom formulom iziskuje relativno malu potrebu za dodatkom tečnosti. Dijete uzima vodu sa osjećajem žeđi i ni u kom slučaju mu je ne treba uskraćivati. Povećan zahtev za vodom posebno je izražen kod fizički aktivnijeg djeteta i u toplijem dijelu godine", objašnjavaju stručnjaci.

Voda se pije između obroka jer konzumiranje vode s hranom razređuje želudačne sokove, što može oslabiti varenje i dovesti do težine u stomaku i nadutosti. Najbolje je da se uzima prije jela ili jedan sat posle jela. Naročito je bitno ne zaboraviti vodu između obroka, kao i jednu čašu vode ujutro i jednu pre spavanja.

Ono što treba znati jeste i to da vode ohlađene ispod osam stepeni (iz frižidera) mnogo brže prelaze iz stomaka u intestinalni trakt i svojom temperaturom utiču na rashlađivanje organizma, što je naročito važno za vrijeme toplih dana i poslije fizičkih aktivnosti.

"Ukus hladne vode je osvježavajući i po pravilu treba da se pije polako i u malim gutljajima. Pored toga, hladna voda pospješuje izlučivanje toksičnih materija iz kože, čime joj daje bolji ten i podstiče rad bubrega", objašnjavaju stručnjaci.

S druge strane, unos "tople" vode (oko 12 stepeni) smanjuje izlučivanje želudačne kiseline, gorušicu, nadutost i podrigivanje.

Hidracija je od bitnog značaja i za održavanje stalne temperature tijela. Već pri malom nedostatku vode javljaju se malaksalost, glavobolja, promena krvnog pritiska, opstipacije.

Dehidracija u dužem vremenskom periodu dovodi do poremećaja u radu nervnog sistema, bubrega, jetre, a njena pojava vidljiva je i na koži. Kod blage dehidracije koža postaje suva, peruta se, pecka, izgleda starije, a može se pojaviti i osip. Promjene se mogu uočiti i na noktima i kosi, a može doći i do pogoršanja izgleda celulita.

(MONDO)