Sindrom kompjuterskog vida je medicinsko stanje povezano sa zavisnošću od korišćenja digitalnih uređaja - od kompjutera do "pametnih" telefona.
Ljekari procjenjuju da u Americi od toga pati oko 80 miliona ljudi, a u tu brojku nije uključen sve veći broj djece kod kojih nastaju problemi sa vidom iz tog razloga, prenio je radio Glas Amerike.
Ako dnevno provedete ispred monitora više od tri sata, onda vjerovatno u izvjesnoj mjeri patite od onoga što ljekari nazivaju "sindromom kompjuterskog vida", kaže dr Majkl Dunas iz Američkog udruženja za optometriju.
"Ovaj sindrom izaziva umor, ponekad glavobolje, bolove u vratu i leđima, kao i poremećaje vida kao što su dvostruka slika i povremeno zamućenje vida", rekao je on.
Šef savjetovališta u Nacionalnom institutu za zdravlje u Vašingtonu dr Rejčel Bišop kaže da se u ovom slučaju ne radi o oštećenju vida, niti o bolestima poput glaukoma ili dijabetesne retinopatije.
"Radi se o isušenju površine oka i zamoru od napora fokusiranja", kaže ona.
Dr Bišop kaže da studije pokazuju da ljudi ne trepću onoliko koliko bi trebalo kad se koncentrišu na rad pred ekranom, a to izaziva sušenje i umor oka: "Postoji mišić koji oko fokusira na ono što se gleda. Monitor kompjutera obično je udaljeniji nego što bi bila na primjer knjiga, pa ako se gleda satima, mišić se ozbiljno umori."
Naučnici kažu da sindrom kompjuterskog vida može izazvati nisku produktivnost kod odraslih i probleme s učenjem, kao i lošije ocjene u školi kada su djeca u pitanju.
Gledanje ekrana je drugačije od gledanja štampanog materijala. Štampani ima veći kontrast, dok je oku znatno teže da se fokusira tačno na ekran, kažu ljekari.
Dr Dunas ističe da je taj problem sve češći kod djece, kod koje se razvija kratkovidnost zbog pretjeranog rada na malim ručnim spravicama.
Ljekari preporučuju takozvane radne naočare koje mogu da ublaže mnoge probleme.
"Postoje nove naočare, 'radne', gdje se, umjesto uobičajene dioptrije za gledanje na daljinu u gornjem dijelu stakla, a one za čitanje u donjem - što su bifokalne ili trifokalne naočale - sada stave dioptrije tačno prilagođene gledanju kompjutera na gornji dio stakla, a one za čitanje na donji," kaže dr Bišop.
Ljekari takođe preporučuju korištenje "vještačkih suza", kapljica za vlaženje oka, te prekidanje rada svakih petnaestak minuta kako bi se gledalo u daljinu.
Uz to, važna je i visina kompjuterskog ekrana, koji treba da bude postavljen oko deset centimetara ispod linije vida. Nikako ne treba gledati prema gore pri radu na kompjuteru, kaže dr Dunas.
(Tanjug/MONDO)