Italijanski istraživači vjeruju da su u Veneciji pronašli posmrtne ostatke žene "vampira"
"Vampirica" je sahranjena sa ciglom u ustima kako bi je spriječili da se hrani žrtvama kuge koja je harala tim gradom u 16. vijeku.
Mateo Borini, antropolog sa Univerziteta u Firenci, izjavio je da je otkriće na malom ostrvu Lazareto Nouvu u venecijanskoj laguni u skladu sa srednjovjekovnim vjerovanjima da su za širenje kuge kao što je bila "crna smrt" bili odgovorni vampiri.
"Ovo je prvi put da je arheologija uspjela da rekonstruiše ritual egzorcizma vampira", rekao je Borini, dodajući da će to pomoći da se otkrije kako je nastao mit o vampirima.
Skelet je pronađen u masovnoj grobnici žrtava kuge 1576. godine, koja je odnijela i umjetnika Ticijana, na ostrvu oko tri kilometra sjeveroistočno od Venecije, koje je bilo sanatorijum za oboljele od kuge.
Kuga je harala Evropom više puta između 1300. i 1700. godine, što je podstaklo vjerovanja u vampire, prije svega zato što nisu postojala dobra saznanja o raspadanju tijela, rekao je Borini.
Pri otkopavanju masovnih grobnica, kopači su nailazili na leševe nadute od gasova, kojima kosa i dalje raste a iz usta curi krv, pa se vjerovalo da su oni i dalje živi.
Pokrov kojim je prekrivano lice umrlih često se raspadao od bakterija, otkrivajući zube, pa se smatralo da vampiri "jedu pokrov".
Srednjovekovni medicinski i vjerski tekstovi pominju da su "živi mrtvaci" širili zarazu pijući krv leševa dok ne sakupe dovoljno snage da se vrate na ulice.
"Da biste ubili vampira, morate skinuti pokrov iz njegovih usta, koji je njegova hrana kao majčino mlijeko i tamo staviti nešto nejestivo", rekao je Borini, dodajući da je moguće da su i ranije nalaženi leševi sa ciglom u ustima, ali da je tek sada taj ritual prepoznat.
Legende o vampirima koji piju krv stare su više hiljada godina, a modernu verziju o vampirima dao je irski pisac Bram Stoker u romanu "Drakula" iz 1897. godine, zasnovanom na narodnim pričama istočne Evrope iz 18. vijeka. (Beta)