Prof. dr Slavica Vučinić načelnik Nacionalnog centra za kontrolu trovanja VMA otkriva listu otrovnih biljaka.
Gotovo svake godine se desi da neiskusni berači, sakupljajući bilje iz prirode, zamijene ljekovite ili čak jestive vrste otrovnim. Osim toga, u prirodi, baštama i vrtovima često nailazimo na biljke čiji plodovi i cvjetovi bojom i oblikom privlače pažnju. Djeca su posebno sklona da stavljaju u usta bobice, žvaću list i cvijet ili jedu sjemenke.
Sve biljke koje se svrstavaju u otrovne nemaju podjednak stepen toksičnosti, ističe načelnik Nacionalnog centra za kontrolu trovanja VMA profesor dr sc. med. Slavica Vučinić. To, prije svega, zavisi od vrste i intenziteta aktivnih materija biljke. Za biljke, kao i za sve ostale otrove, važi princip (Dosis sola facit venenum - doza čini otrov). Drvo tise je cijelo otrovno, cvijet bagrema nije toksičan, dok otrovnih sastojaka ima u cijeloj biljci.
Kako dolazi do trovanja?
Do trovanja najčešće dolazi slučajno, iz njopreznosti ili neznanja, zamjenom neotrovnih biljaka s onima koje su toksične. Odlasci u prirodu s malom ili školskom djecom, na ekskurzije, kao i u gradske parkove, dovode ih u kontakt s otrovnim biljem, drvećem, ukazuje doktorka, piše na sajtu VMA.
Simptomi trovanja i ukazivanje pomoći
Simptomi trovanja zavise od vrste biljke te intenziteta toksičnosti aktivne materije. Najčešće tegobe su mučnina, bolovi u želucu, povraćanje, nakon čega, usljed izbacivanja sadržaja, dolazi do olakšanja. U težim slučajevima simptomi su različiti u zavisnosti o kojim se sastojcima radi. Pored gastrointestinalnih poremećaja može doći do otežanog disanja, vrtoglavice i mnogih drugih tegoba. Potrebno je potražiti ljekarsku pomoć. Pri tome dati što potpunije podatke o biljci, načinu i vremenu trovanja kako bi ljekar pružio adekvatnu pomoć.
Kako prepoznati otrovne biljke?
Otrovne biljke nemaju neke posebno vidljive karakteristike pa samim tim ne postoji ni neki univerzalni test za njihovo prepoznavanje. Doktorka Slavica Vučinić ističe da si u Nacionalnom centra za kontrolu trovanja VMA imali svojevremeno trovanje kod žene koja je odjednom pojela seme iz 30 koštica kajsije. Nakon dva sata primljena u CKT sa znacima kardiotoksičnosti, poremećajem ritma i sprovođenja na EKG-u koji su se održavali satima, ali se na primijenjenu terapiju oporavila.
Pogledajte koje još biljke sadrže otrovne materije:
Oleander
Oleander je veoma otrovna biljka koja sadrži kardiotonične glikozide. Najotrovniji su listovi. Često se gaji po baštama, vrtovima i terasama. Mora se paziti da je van domašaja djece. Prvi znaci trovanja su muka, glavobolja, povraćanje, poremećaj srčanog rada sve do smrtnog ishoda. Osobi koja se otrovala dati aktivni ugalj, obezbijediti da miruje i što pre tražiti pomoć ljekara.
Fikus
Ako dijete dodirne fikus, iritaciju na koži, peckanje i svrab, isprati hladnom vodom, bez upotrebe krema. Ako ga proguta neće moći da diše. Isprati grlo, potražiti ljekarsku pomoć. Atropa belladonna (velebilje), Datura stramonium (tatula) i Hyosciamus niger (bunika) – antiholinergici koji dovode do simptoma antiholinergičkog sindroma (suva usta, zažarena koža, proširene zenice, ubrzan srčani rad, halucinacije).
Tatula (Datura stramonium) prati naselja, a otrovno velebilje (Atropa belladonna) nikada "ne ulazi u gradove i naselja" jer se javlja jedino kao šumska biljka, na krčevinama bukovih šuma, uz panjeve zbog truleži i na obližnjim šumskim proplancima. Bunika (Hyoscyamus niger) je biljka naselja i zanemarenih staništa oko njih, ali je možemo naći i na obrađivanom zemljištu.