Psihoterapeutkinja Irena Đorđević otkrila je kako da prepoznamo kada je anksioznost postala poremećaj.
Mentalno zdravlje nije nešto što imamo ili nemamo - ono se gradi, svakog dana. Psihoterapeutkinja Irena Đorđević objasnila je da je ključ otpornosti u prihvatanju promjena i učenju da se poslije svakog pada ponovo vratimo sebi.
U razgovoru za emisiju "Žena za sva vremena" otkrila je sve što treba da znamo o anksioznosti, stresu i važnosti da čujemo poruke koje nam naše tijelo i psiha šalju.
"Psihološka stabilnost i otpornost predstavljaju sposobnost da se prilagodimo različitim životnim izazovima. Mentalno zdravlje je dobro stanje našeg duha i uma. To nije stanje koje je uvijek potpuno u ravnoteži, već jedna dinamička ravnoteža - postoje oscilacije, ali uspijevamo da održimo cjelokupnu stabilnost. Mentalna stabilnost se mjeri time do koje mere možemo da se destabilizujemo i koliko brzo možemo da se vratimo u balans", rekla je.
Na pitanje kako se ljudi suočavaju s teškim životnim događajima, Đorđević je naglasila da svako ima sopstveni ritam oporavka.
"Ukoliko se dogodi neki traumatski događaj, prirodno je da reagujemo određenom destabilizacijom - možemo biti anksiozni, potišteni ili tužni. Međutim, postoji period u kojem je važno da se vratimo u funkcionalno stanje. Od našeg psihološkog sklopa zavisi kako ćemo reagovati u ekstremnim životnim situacijama. Važno je da promovišemo značaj brige o mentalnom zdravlju, jer stigma i dalje postoji".
Irena Đorđević je objasnila da je terapija sa psihoterapeutom mnogo više od običnog razgovora.
"Psihoterapija nije samo razgovor. To je vrlo kompleksan odnos između klijenta i psihoterapeuta - odnos u kojem se raste, u kojem terapeut analizira mnogo više od onoga što klijent samo izgovara. To je odnos u kojem klijent treba da se oseća sigurno, bezbedno i da ima prostor za svoje isceljenje", objasnila je.
Dodala je da je prvi korak ka promjeni - prepoznavanje sopstvenih emocija.
"Najvažnije je da prepoznamo emociju, tek tada čovjek zna odakle da krene".
Pretjerano razmišljanje
Na temu preteranog razmišljanja i njegovog uticaja na mentalno zdravlje, Đorđević je istakla da ono često pojačava anksioznost.
"Danas se o svemu previše razmišlja i to dodatno pojačava anksioznost. Anksioznost često nastaje kada u realnosti ne postoji stvarni osnov za strah, ali ga mi iznutra osećamo zbog nekog naučenog obrasca ili navike da živimo u napetosti. Svi mi imamo anksioznost, ali nemamo svi anksiozni poremećaj. Kada je ta anksioznost intenzivna i remeti nas u svakodnevnim obavezama, tada govorimo o poremećaju".
Govoreći o povezanosti mentalnog zdravlja i kvaliteta života, psihoterapeutkinja je objasnila da je umjesto potiskivanja emocija važno da ih prepoznamo i razumijemo.
"Razlika između normalne anksioznosti i one koja prerasta u poremećaj ogleda se u tome koliko je narušen kvalitet života. Nije loše kada osjetimo uznemirenost. Ona nas često podsjeća da nešto treba da promijenimo. Ako ne osluškujemo svoju psihu, ona će se oglasiti kroz neku somatsku bolest. Na mnogo načina nam poručuje da želi da bude čuta", objasnila je Irena Đorđević.
Kada je riječ o stresu, Đorđević je podsjetila da on sam po sebi nije loš, već može biti važan pokretač razvoja.
"Stres je proces adaptacije na bilo koju promjenu. Dobro je da ga doživljavamo, jer se kroz njega razvijamo. Postoji stimulus i naš odgovor na njega. Što smo psihološki stabilniji i zdraviji, lakše ćemo odgovoriti na taj stimulus, adaptirati se i iskoristiti iskustvo da postanemo jači, a ne da se 'raspadnemo'", savjetovala je.
Doza stresa koju možemo da nosimo
Na kraju, psihoterapeutkinja je istakla da nije sam stres ono što nas iscrpljuje, već način na koji ga doživljavamo.
"Važno je kako doživljavamo stresni događaj i kakav imamo uvid u njega. Nekome je stres izazov koji brzo prevaziđe, dok je za druge on ogroman teret i problem. Sve bolesti imaju određenu genetsku predispoziciju, jedan deo može biti nasljedan. Ipak, ne nasljeđujemo samo bolest, već i način na koji reagujemo na životne situacije", rekla je Irena Đorđević.