Internet stranicu Potrosacx.com pokrenuo je IT konsultant Slobodan Krstić, želeći da zaštiti potrošače u BiH, a jedna od uloga mu je i informisanje korisnika i zaštita djece na internetu.
Razvoj tehnologije i posebno doba pandemije virusa korona, koje je ljude vezalo za kuću, u živote ljudi donijeli su na velika vrata komunikaciju putem interneta. Ljudi gledaju filmove, predstave, druže se, kupuju uz pomoć interneta. Žive online živote. Koliko god to bilo praktično, krije i ne tako male opasnosti.
Zbog svega toga IT konsultant Slobodan Krstić pokrenuo je grupu za promociju zaštite potrošača Potrošač X.
Ideja grupe je dobiti povratnu informaciju od krajnjih korisnika šta žele i gdje kao potrošači nailaze na probleme.
Stranica Potrosacx.com se također bavi edukacijom korisnika i zaštitom djece na internetu.
"Na našem regionalnom tržištu ima svega i svačega. Kupiš jednu čokoladu u jednoj prodavnici, drugu čokoladu na trafici. Potpuno isto pakovanje, ali ona iz prodavnice ima ukus pošećerenog plastelina, a ona iz trafike te natjera da povjeruješ da se stvarno pravi u nekoj bajci sa ljubičastim kravama i ludim vjevericama koje krckaju lješnike i stavljaju u čokoladu. Onda kupiš paket žileta - jedni se istupe u pola brijanja, drugi traju više mjeseci. Onda kupiš gume za auto. Sa jednim se zaustavljaš po kiši i snijegu u pet metara, a sa drugom završiš na krovu", kaže Krstić objašnjavajući zašto je napravio sajt Potrošač X.
"Ljudi su uglavnom vidjeli opasnost tamo gdje je realno nema ili je ima veoma malo, dok sa druge strane nisu obraćali pažnju na mnogo opasnije stvari koje svakodnevno rade"
Kako kaže „moj novac ima istu vrijednost i u EU i u BiH. Proizvodi i usluge koje za njega dobijamo su s druge strane toliko različiti kao da nama ovdje ti novci padaju s neba“.
Pokretač stranice Potrošač X kaže da je u svom profesionalnom iskustvu uvijek podržavao društveno odgovorne i ekološki prihvatljive projekte, pa mu nije bilo mrsko da svoje znanje i iskustvo od 20 godina rada u IT industriji pretoči u jedan mali informativni servis okrenut potrošačima.
Projekt je pokrenuo u oktobru 2015. godine. Ime je dobio po tada trenutnoj poplavi filmova sa superjunacima, pa je Potrošač X takođe zamišljen kao jedan superheroj koji se edukacijom bori za prava potrošača.
"Prvobitna ideja je bila da se posjetiocima ponudi kakva takva edukacija koja će ih naučiti da prepoznaju originalne proizvode. No, dok sam radio istraživanja o ovoj temi primjetio sam da u stvari nije problem u tržištu BiH već u edukaciji ljudi koji svakim danom sve više zaostaju u korištenju modernih tehnologija i servisa. U to vrijeme sam radio na realizaciji nekoliko velikih projekata za online prodaju i za njih sam radio analize i probleme koji se mogu javiti u procesu prodaje. Najveći problem od svih je bilo povjerenje kupaca", kazao je.
Krstić objašnjava da su ljudi u regionu jako uplašeni bilo kakve kupovine putem interneta i to najčešće zbog sporadičnih iskustava koja su bazirana na kupovini putem oglasa. Glavni i najveći problem kod svih klijenata je bio taj da se predstave kao legitimni.
Kod svih klijenata, objašnjava Krstić, bilo je najteže izgraditi povjerenje kupaca da će zaista dobiti željeni proizvod koji su kupili u željenoj boji, da će im biti dostavljen na željenoj adresi i slično. To povjerenje moralo je da se gradi dugo. Gradilo se detaljnim opisima proizvoda, reklamiranjem branda van interneta. Postojanjem showroom salona gdje su potencijalni kupci mogli da dođu i pogledaju opipaju željeni proizvod pa sve do najbitnije tehničke podrške koja je ključ svake dobre on line trgovine.
Krstić ističe da dok je radio na navedenim projektima uvidio je i puno drugih problema.
Najveći dio problema bio je veoma nizak nivo znanja i svjesnosti od opasnosti. Ljudi su uglavnom vidjeli opasnost tamo gdje je realno nema ili je ima veoma malo, dok sa druge strane nisu obraćali pažnju na mnogo opasnije stvari koje svakodnevno rade i smatraju potpuno nebitnim po svoju sigurnost.
"Zbog toga sam PotrošačaX proširio tematski na više oblasti jer smatram da je danas veoma opasno živjeti bez svijesti o tim nekim osnovnim aspektima sigurnosti. Kada izlazite iz stana zaključavate stan, zaključavate auto, poštansko sanduče u koje vam godinama nije došlo baš ništa osim računa. U isto vrijeme vaše lozinke su 1234, vaši pinovi su vaši datumi rođenja ili su čak ispisani na kartici.
Na vašem telefonu se nalaze aplikacije preuzete sa torrenta, a na vašem računaru se nalaze igrice koje su već odavno kompromitovane i mogu da sadrže viruse. Filmove gledate na streming servisima koji su nakrcani virusima i vi smatrate da je vaš stan siguran i vaše auto je sigurno ali vi sami niste. Vaše email adrese sa lošim paswordima mogu biti zloupotrebljene.
Sa njih svako u vaše ime i predstavljajući se kao vi može uraditi šta god želi. Može vas ucjenjivati, može u vaše ime posuđivati novac, obavljati neku kriminalnu aktivnost i slično. Vaš WiFi router ima password 12345678. Super je to no bilo ko sa vaše WiFi mreže može razmjenjivati dječju pornografiju, pristupiti vašim porodičnim slikama i ucjenjivati vas sa njima ili ih zaključati i tražiti otkup", naglašava IT konsultant Slobodan Krstić
Krstić ističe da je najviše pisao o terminologiji. Šta je to 2FA i kako se koristi, šta je to SPAM, šta su to botovi i tome slično. Ova terminologija je važna. Bez nje nema poznavanja osnovnih i sve prihvaćenih modela sigurnosti koji su neophodni za život u 21. vijeku.
"Osim ovih tema moj fokus se skrenuo i na teorije zavjere i na raznorazne prevare. Pokušavam objasniti mehanizme prevara i manipulacije. Objašnjavam pojmove kao što je Clickbite i zbog čega oni postoje. Činjenica je da danas imamo ogroman broj ljudi koji nemaju povjerenje u nauku, u vakcine i u svoje znanje iz osnovne škole. Problem je u objašnjenju naučnog metoda i razumijevanju razlike između naučne istine i dokazanog postupka i vjerovanja u neko mišljenje", nagašava Krstić.
Govoreći o pomoći u zaštiti potrošača Krstić navodi da je najvažnija edukacija, kao i da bi dobro došli i kvalitetniji zakon i bolja standardizacija tržišta što su stvari koje treba donijeti ulazak u EU.
(Fena)