... Sigurno od nje nećete naslijediti milion dolara. Jasno kao dan. Ali, ljudi se ipak "pecaju" na Internet prevare zasnovane na sličnim principima.
Na mejl adrese građana u poslednje vrijeme sve češće stižu veoma primamljive i, naizgled regularne poslovne "ponude" različite prirode, od onih za ulaganje, do molbi za pozajmice i učešće u različitim projektima, ali im je svima zajedničko da uglavnom spadaju u djelatnost Odeljenja MUP-a za visokotehnološki kriminal.
"Priroda elektronske komunikacije omogućava saradnju sa ogromnim brojem ljudi. Zbog toga je, pored ostalog, i primamljiv prostor za kriminalna djela", kaže za Tanjug zamjenik načelnika tog Odjeljenja, jedine specijalizovane jedinice za kompjuterski kriminal u Srbiji, Dragan Jovanović.
Meta organizovanih kriminalnih grupa, koje za prevare koriste sofisticirana i napredna računarska sredstva i koje je, sa tehničkog aspekta, teško i komplikovano otkriti i kazniti, nisu samo tragači za srećom (novcem) u nagradnim igrama, već je ciljna grupa proširena i na poslovne sisteme.
"Podjednako su zastupljeni svi oblici kriminalnih djela - od krađe podataka o platnim karticama, njihovog falsifikovanja, krađe naloga za elektronsko bankarstvo, pa do takozvanih 'nigerijskih' prevara koje podrazumijevaju misterioznu priču o navodnoj poslovnoj saradnji. Pri tom, što potencijalne 'žrtve' takvih prevaranata treba da znaju, veoma je teško otkriti identitet pošiljaoca takvih ponuda", prenosi Jovanović iskustvo sa "sajber terena".
Internet funkcioniše na neformalan, odnosno način otvorenog medija. Informacije slobodno teku i svima su dostupne.
Iako djeluje nevjerovatno da bilo ko može da povjeruje u elektronsku poruku, odnosno ponudu nepoznatih osoba da ustupaju dio nasljedstva iz bilo kakvih tobož pravnih i administrativnih razloga, ili u premiju u nagradnoj igri u kojoj nikada nije ni učestvovao, prevare tog tipa i dalje "žive" i, kaže Jovanović, niko ne može da suzbije "igru" namijenjenu lakovjernim i pohlepnim ljudima.
"Pišem u ime grupe kompanija smještenih u Saudijskoj Arabiji. Trenutno smo u potrazi za sredstvima za proširivanje i izmještanje naših poslova u inostranstvo u sljedećim sektorima - nafta i gas, promet nekretnina, transport, zdravstvo, duvanska industrija...
Ako mislite da imate ideju kako napraviti profit u nekom od pomenutih sektora, ili bilo kom drugom poslu u vašoj zemlji, molim vas pišite mi radi moguće poslovne saradnje. Spremni smo da finansiramo bilo koji posao u kome je moguće ostvariti godišnji povraćaj investicije od deset odsto", jedna je od poruka koje ovih dana možda pronađete na svojoj adresi.
Druga opcija glasi: "Ovo je lični i-mejl i namijenjen je samo vama. Molim vas da me za sada ne pitate za ime. Ja sam bankar koji radi za HSBC na Malti i imam za vas zanimljivu poslovnu ponudu koja će nam donijeti ogroman profit... Najvažnije je da obećate da sve što saznate od mene ostaje među nama, čak i ako odlučite da ne sarađujemo. Poslaću vam više detalja kada dobijem pozitivan odgovor od vas".
Ima i onih koje "pucaju" na emocije, religioznost ... " Kako mi je doktor rekao živjeću još samo četiri mjeseca, pošto imam rak. Imajući u vidu zdravstveno stanje odlučila sam da ostavim novac - nasljedstvo od muža u visini od 2,5 miliona dolara, nekoj pobožnoj osobi koja će taj novac iskoristiti prema mojim uputstvima..."
Zajednički imenitelj svim pošiljaocima mejlova ovog tipa je, kaže Jovanović, prikrivanje ličnih podataka i pokušaj navođenja na razotkrivanje podataka primaoca...
Nekada se iza svega krije samo virus, koji takođe nije mali problem, jer uništava podatke, a nerijetko su u pitanju finansijske prevare, pranje novca, prikrivanje tragova o tome, elektronski novčani transferi, prodaja robe...
"Mogu vam navesti frapantan primjer neopreznosti i lakovjernosti. Čovjek je kupovao mobilne telefone putem Interneta, a uplatu vršio preko Nigerije. Očigledno je da je u tome vidio dobru poslovnu saradnju, ali - kako je to moguće", čudi se zamjenik načelnika Odjeljenja.
Korišćenje elektonske pošte, koja datira od oktobra 1971. godine i koja je danas vodeći servis na Internetu, ugrožavaju četiri pojave: bombardovanje porukama, spamom (svaka poruka koju primalac nije tražio, želio i tako se izjasnio), pokušajima preuzimanja ličnih podataka i prenošenjem virusa.
Kriminalna komunikacija na Internetu uzrokuje i probleme zbog krađe identiteta građana, zloupotrebe naloga i fotografija, različitih vrsta kleveta, slika postavljenih na socijalnoj mreži koje "završe" nekada i na pornografskom sajtu... djelovanja pedofila koji upotpunjuju "kolekcije" video klipovima...
Odjeljenje za visokotehnološki kriminal je uspostavilo dobru saradnju sa svim najvećim Internet provajderima u Srbiji, bez kojih nije moguće "približiti se" hakerima, tvrdi Jovanović, uz konstataciju da problem leži u nemogućnosti policijske međunarodno-pravne saradnje sa, uglavnom, egzotičnim zemljama odakle elektronska pošta stiže.
U prilog borbi protiv zloupotrebe informacione tehnologije ide evolucija modela kompjuterske forenzike - tehnološke, sistematske kontrole kompjuterskog sistema i njegovog sadržaja u cilju prikupljanja dokaza krivičnog djela, ili druge zloupotrebe za koje je kompjuter korišćen.
Šta učiniti?
"Ponašajte se na Internetu kao u realnom životu. I to je realan svijet", savjetuje Jovanović.
"Ako niste spremni da neznancu na ulici date vaše podatke, zašto biste to činili elektronskim putem? Meta su vaši pin-kodovi, računi, hakeri su veoma spretni. Svaki pokušaj zloupotrebe (većina ih nikada nije riješena, odnosno prijavljena uglavnom zbog stida oštećenih) prijavite Odjeljenju, ili nas zapitajte za savjet", poručuje Jovanović.
Usput, sajt Odjeljenja za visokotehnološki kriminal hakovan je u aprilu... niko nije siguran.
(Tanjug)