Vještačka inteligencija je 2023. započela transformaciju "svakog ćoška" tehnološke industrije, pa je vjerovatnoća da će ova ubrzana tehnološka revolucija u 2024. "stisnuti kočnicu" gotovo nikakva.
Godina koja je počela enormnim usponom ChatGPT-a, najbrže rastuće aplikacije svih vremena, završila se dolaskom Gemini-ja, Google-ovog odgovora na izuzetno uspješan OpenAI-jev model vještačke inteligencije.
I upravo je vještačka inteligencija u 2023. godini započela transformaciju ili gotovo potpuno transformisala gotovo svaki "ćošak" tehnološke industrije, istovremeno podstičući strahove od "scenarija apokalipse".
Vjerovatnoća da će ova sfera ubrzane tehnološke revolucije u 2024. godini "stisnuti kočnicu" je gotovo nikakva, jer sve upućuje na to da će AI sve više i sve brže postajati sve veći dio naših života. A trka za OpenAI krunu između glavnih "igrača", od Google do Ilona Maska, biće sve žešća i sve intenzivnija.
Ugledni portal Business Insider sastavio je listu od četiri velika predviđanja za dalji razvoj vještačke inteligencije u 2024. godini, u kojoj bi pomenuti OpenAI mogao da se suoči sa ozbiljnim izazovima.
1. AI će biti svuda oko nas
Google je prošlu godinu završio lansiranjem svog AI modela Gemini, za koga tvrdi da je potpuno dostojan rival OpenAI-jevom GPT-4, dok za ovu godinu planira njegovo dalje usavršavanje i razvoj naprednijih verzija.
Svakako, i OpenAI će nastaviti sa daljim razvojem svog AI alata. U planu je i pokretanje GPT prodavnice putem koje će korisnici sami moći da razvijaju i prodaju sopstvene verzije ChatGPT aplikacije.
U 2024. godini generalno možemo da očekujemo masovnu upotrebu AI alata, budući da će ta tehnologija biti implementirana u brojne proizvode koji se već svakodnevno koriste, i tako postajati sve prihvaćenija, smatra stručnjak za vještačku inteligenciju i AI bezbjednost Čarls Higins.
2. "Disanje za vratom" OpenAI-ju
ChatGPT je u 2023. mnogima postao sinonim za vještačku inteligenciju, a uporedo sa njim, tokom godine su predstavljani brojni novi AI modeli i alati.
Konkurencija je postala sve jača: Google-ov Gemini, Grok Ilona Maska, na svom GPT-4 modelu radi i kompanija Meta, Microsoft lansirao Copilot... a i prostor nekadašnje Jugoslavije je dobio svoj prvi jezički AI model – YugoGPT.
ChatGPT, odnosno njegove performanse, sa druge strane, sve češći su predmet kritika sa raznih strana, pa je čak i OpenAI objavio da će istražiti tvrdnje da se njihov chatbot "ulijenjo". Takvo nepredvidivo ponašanje ChatGPT-a dodatno ukazuje na to kolika je AI još uvek nepoznanica, kao istovremeno i način na koji se ponašaju jezički modeli.
3. Bitka AI-ja u autorskih prava
Nedavne tužbe lista New York Times protiv kompanija Microsoft i OpenAI, zbog neovlaštenog treniranja vještačke inteligencije upotrebom njihovog sadržaja, pravi su primjer toga o kakvim se potencijalnim problemima ovde zapravo radi.
A ta tužba nije jedina, pošto je tužbu protiv OpenAI-ja podigla i glumica Sara Silverman, dok je fotografska agencija Getty Images, iz istog razloga kao i njujorški list, podigla tužbu protiv tehnološke kompanije Stability AI.
Stručnjak za autorska prava Andres Guadamuz vjeruje da će 2024. doneti nekoliko presuda po pomenutim ili sličnim presudama, koje bi mogle da "razjasniti stvari" u vezi sa odnosom postupka treniranja vještačke inteligencije i autorskih prava. Ipak, on smatra da će do potpunog sređivanja stvari u ovoj oblasti proći i do pet godina.
4. Regulativa hitno neophodna
Dogovor o uvođenju regulative u oblast vještačke inteligencije na nivou Evropske unije je postignut. U Sjedinjenim Američkim Državama, međutim, i dalje traju rasprave oko načina na koji bi ovu tehnologiju trebalo regulisati.
Stručnjaci smatraju da se to 2024. godine mora promijeniti, s obzirom na to da vještačka inteligencija već utiče na širok spektar poslova. Strahovi takođe rastu i zbog uticaja AI generisanog sadržaja u stvarnom svijetu.
I dok je, sa jedne strane, svima jasno da bi neka pravila i ograničenja trebalo da postoje kako razvoj AI-ja zaista ne bi krenuo u pogrešnom smjeru, istovremeno je prisutan strah da bi donošenje pretjerano restriktivnih zakona moglo da utiče na smanjenje broja tehnoloških inovacije, a samim tim i konkurentnosti na tržištu.
(MONDO)