Rezultati Microsoft-ovog istraživanja pokazuju da vještačka inteligencija već gotovo potpuno može da zamijeni neka zanimanja, a to se najviše odnosi na ona kancelarijska.
Koja su to zanimanja koja su najviše izložena riziku da ih zamijeni vještačka inteligencija? Upravo na to pitanje odgovara istraživanje koje je sproveo Microsoft. Analizom više od 200.000 interakcija sa Copilot četbotom, tehnološki gigant je sastavio detaljan spisak profesija u kojima je vještačka inteligencija najprimjenljivija, kao i onih koje za sada ostaju gotovo netaknute.
Prema rezultatima istraživanja, među najugroženijima su kancelarijski poslovi, a posebno oni koji uključuju prodaju i komunikaciju, jer AI sve češće preuzima baš te zadatke - i upravo tu vidimo najveća preklapanja između ljudiskih i algoritamskih zadataka.
Istraživanje pokazuje da su najviše pogođeni prevodioci i tumači - čak 98 odsto njihovih aktivnosti Copilot može da obavi podjednako efikasno. Slijede istoričari i matematičari (91%), pisci (85%) i novinari (81%).
"Najčešće aktivnosti u kojima ljudi traže pomoć vještačke inteligencije uključuju prikupljanje informacija i pisanje, pa AI najčešće pomaže u informisanju, pisanju, podučavanju i savjetovanju", navode autori izvještaja, prenosi Tportal.
S druge strane, najmanje pogođena zanimanja ostaju ona koja zahtijevaju fizički rad i direktnu interakciju sa ljudima - poput medicinskih sestara, molera, vulkanizera i masera, sa manje od 11% preklapanja. Mada i to može da se promijeni ako se Figure 03 humanoidni robot pokaže kao uspjeh.
Microsoft-ovi istraživači napominju da su u ovoj analizi posmatrali isključivo upotrebu vjelikih jezičkih modela (LLM) poput Copilot-a, ali i da "druge primjene vještačke inteligencije svakako mogle uticati i na poslove koji uključuju upravljanje mašinama".
Uprkos zabrinutosti, istraživač Microsoft-a Kiran Tomlinson smiruje javnost: "Naše istraživanje pokazuje da vještačka inteligencija može podržavati mnoge zadatke, posebno one koji uključuju istraživanje, pisanje i komunikaciju, ali ne može u potpunosti obavljati nijedno zanimanje".
Dodaje da cilj istraživanja nije bio da se procijeni koje će poslove AI zamijeniti, već da se pokaže gdje se može najproduktivnije koristiti kao alat. "Prava ravnoteža leži u pronalaženju načina korišćenja tehnologije tako da ona dopunjuje ljudske vještine, a ne da ih zamenjuje", zaključuje Tomlinson.