Kada su u jednoj anketi upitali za koliko novca biste se odrekli surfovanja na Internetu, većina je rekla je da "nema tih para". Kako bi ti odgovorio?
Nekada je bilo jednostavno: dva kanala na televiziji, nekoliko radio-stanica... A onda je, prije samo dvadesetak godina, došlo "novo vrijeme": -internet, brzi računari, mobilni telefoni, navigacioni uređaji...
Stasale su čitave generacije kojima je nezamislivo kako je svijet nekada funkcionisao bez elektronske pošte, Goolga, GPS-a i ostalih stvarčica čije korišćenje je postalo dio pismenosti u 21. vijeku.
Jer, uz pomoć interneta danas se kupuje, zaljubljuje, studira, pronalazi hotel za ljetovanje, oglašava, pa se čak i vodi politička kampanja. Sve je dostupno jednim klikom.
Internet i ostale moderne tehnologije ušle su u naš život poput tornada, za kratko vrijeme promijenile navike, nametnule novi sistem vrijednosti, uvele nove vidove komunikacije i informisanja i stvorile bojno polje na kome se nadmeću ideje.
"Uz internet se danas liježe i budi. I poslovni i privatni život mnogih se u velikoj mjeri oslanja na moderne tehnologije, a ljudi ne žele da se odreknu laptopa ili mobilnog telefona čak ni na ljetovanju, gdje im baš i nisu neophodni. Koliko je tehnologija za kratko vrijeme postala dio naših života, pokazuje i to što najmoćnije vojske svijeta, poput američke ili NATO trupa, potpuno funkcionišu preko GPS-a. Njihovi generali putem satelita i kamera na terenu jednostavno nadziru vojne akcije, baš kao u mnogim strateškim kompjuterskim igrama. Ako bi im neko srušio navigaciju i prekinuo komunikaciju, gotovo da ne bi znali kako da funkcionišu", objašnjava za "Novosti" Milan Kovačević, stručnjak za informatičku tehnologiju i internet-administrator.
Napredak tehnologije nam mijenja i navike. Stručnjaci upozoravaju na to da sve slabije pamtimo, a i zašto bismo, kada je tu Google. Dovoljno je da ukucamo traženi pojam na mobilnom telefonu ili računaru i dobićemo hiljade podataka. I putokaze sve rjeđe gledamo, jer kao da više vjerujemo elektronskoj navigaciji u kolima nego svojim očima. Fenomen i popularnost Facebooka i ostalih virtuelnih društvenih mreža posebna su priča.
Sociolog Ratko Božović kaže da zabrinjava činjenica da je sve veći broj ljudi, naročito mladih, koji život ne bi mogli ni da zamisle bez "neta" i ostalih tehnoloških "igračaka".
"Nema sumnje da su Internet i nove tehnologije donijeli mnoge pogodnosti, ali sa sobom oni nose i skrivene opasnosti. Otuđenje, odnosno privid druženja i susreta na Internetu, globalni je fenomen. Sve češće se dešava da umjesto prave komunikacije, savremeni čovjek bira tehničku. To možda djeluje kao napredak civilizacije, ali je zapravo veliki korak unazad", naglašava Božović.
Prema mišljenju dr Džeralda Selentea, direktora Instituta za istraživanje trendova u Njujorku, upravo zbog pronalaska Interneta svjetska ekonomija nije ranije doživjela krah.
"Amerika je i početkom devedesetih godina prošlog vijeka ušla u recesiju, ali se tada pojavio internet. Upravo je internet-revolucija donijela nov i jedinstven proizvodni kapacitet. Izmišljeni su novi proizvodi, počela je velika prodaja, marketing... Od interneta i novih tehnologija s mrtve tačke su pokrenute i mnoge druge industrije. Da bi se borili protiv aktuelne ekonomske krize, svijetu je i sada potreban neki 'novi internet', kao motor za privredu. To mora da bude nešto revolucionarno, poput otkrića vatre ili pronalaska točka", rekao je Selente.
Tek svaki drugi stanovnik naše zemlje koristi internet, što je znatno ispod evropskog prosjeka (u razvijenim državama Evrope taj broj iznosi i više od 90 odsto). Ipak, procenat korisnika je iz godine u godinu sve veći, a interesantno je da posebno raste među stanovništvom starijim od 65 godina.
Anketa sprovedena u Americi je pokazala da bi se ljudi veoma teško odrekli surfovanja na Internetu. Većina je rekla da bi se toga do kraja života odrekla tsamo za sumu od nekoliko miliona ili milijardi dolara, a mnogi su odgovarali: "Nema tih para!"
(MONDO)