Napredna tehnologija pomaže da se zadaci obave lakše brže, ali pritisak rokova i želja za više slobodnog vremena i dalje su prisutni.
Polemike oko toga koliko su nam različita tehnološka rješenja dala mogućnost da budemo efikasniji u izvršavanju svakodnevnih poslovnih obaveza i bolje raspolažemo slobodnim vremenom, a koliko nas uvlače u začarani krug novih zadataka, uvijek su zanimljiva tema.
Nedavno istraživanje kompanije Visa Inc. otkrilo je da ljudi vjeruju da je tehnološki napredak doprinio nedjeljnoj uštedi vremena od čak šest sati u odnosu na period prije 10 godina, međutim tri četvrtine ispitanika i dalje osjeća pritisak prilikom organizacije vlastitog vremena.
Prema rezultatima istraživanja “VisapayWave Currency of time“, više od 77.5 odsto ispitanika osjeća se zaposlenijim, od čega je više od 42.5odsto reklo da je kod njih taj osjećaj prilično izražen. Zanimljivo je da su ljudi koji primjećuju najveću uštedu vremena prouzrokovanu tehnološkim napretkom istakli da su danas zaposleniji nego ranije, što ukazuje na to da se zadaci brže obavljaju, ali brže stižu i nove obaveze.
Na vrhu liste aktivnosti kojima bi se ljudi bavili kada bi imali više slobodnog vremena su druženje sa porodicom i prijateljima (33.1 odsto) i hobi (31.2 odsto). Vrijeme posvećeno nama samima sa 16 odsto nalazi se nisko na listi, ali istraživanje otkriva kako sve veća ušteda vremena uzrokuje rast želje za rekreacijom i zdravim načinom života.
Pol Spunli, profesor sa katedre humanističkih i društvenih nauka Univerziteta Mesej tvrdi kako činjenica da se ljudi osjećaju zaposlenijima iako im tehnologija štedi vrijeme, ne predstavlja iznenađenje:
„Mogućnost trenutne komunikacije podrazumijeva stapanje nekadašnjih granica između poslovnog i porodičnog svijeta. Granice postaju nejasne. Tehnologijom možemo uštedjeti dosta vremena pri obavljanju određenih zadataka, ali ona takođe stvara nove obaveze, zbog čega mnogi imaju potrebu da stalno nešto provjeravaju na Internetu ili odgovaraju na tekstualne poruke. Upravo te savremene navike stvaraju osjećaj zaposlenosti“.
Smatra se da će korisnicima kreditnih kartica, uvođenje tehnologija poput beskontaktnog plaćanja računa, koje omogućava obavljanje kupovine u iznosu do 80 dolara bez unosa PIN-a, odnosno potpisa na priznanici, ubrzati svakodnevnu kupovinu i smanjiti vrijeme koje trošimo čekajući u redovima.
Ovo istraživanje pokazalo je da kupci koji koriste beskontaktno plaćanje, tu akciju obavljaju čak četiri puta brže od kupaca koji koriste tradicionalne kartice.
Na pitanje koje bi poslove željeli da obavljaju četiri puta brže nego što to čine sada, ispitanici su bili vrlo određeni - skratiti vrijeme provedeno čekajući na telefonskim linijama pozivnih centara (45.3 odsto), obavljajući nedjeljnu kupovinu u supermarketima (20.9 odsto) i vozeći se od kuće do posla i nazad (19.9 odsto).
Muškarci su u odnosu na žene skloniji korišćenju beskontaktnih kartica (42.5 odsto muškaraca nasuprot 37.7 odsto žena), kao i da su spremniji da se u potpunosti odreknu korišćenja gotovine kada bi takvo rješenje bilo moguće (43.4 odsto muškarci i 33.7 odsto žene).
Kada se u obzir uzmu generacijske razlike, mladi ljudi između 18. i 24. godine najspremniji su da odustanu od korišćenja gotovine, a istovremeno su imali najmanje novca u svojim novčanicima, što potvrđuje njihovu naklonost elektronskim oblicima plaćanja.
(MONDO)