Najpametnije mašine koje je čovjek (zasad) izumio uopšte ne izgledaju kao čuveni droidi R2-D2 i C-3PO iz kultnih Zvjezdanih ratova.
Da li je to zato što se ideja vještačke inteligencije negdje usput izgubila?
Kako piše BBC, moderna dostignuća na polju vještačke inteligencije vjerovatno nisu ostvarenje snova njenih osnivača, a pioniri u toj naučnoj oblasti ni sanjali nisu da će najpametnije mašine na svijetu danas izgledati ovako kako izgledaju.
Fraza "vještačka inteligencija" je rođena godine 1956, kada su učesnici istraživačkog kampa na koledžu u Nju Hempširu tim riječima opisali svoja nastojanja da otkriju način da mašine koriste jezik, stvaraju apstrakcije i koncepte i rješavaju probleme kao ljudi.
Facebook je ovog mjeseca najavio zanimljiv projekat zasnovan na vještačkoj inteligenciji. Po mišljenju jednog od najvećih stručnjaka u toj oblasti, projektom će biti sprovedeno prvoklasno istraživanje vještačke inteligencije, "korišćenjem svog znanja koje su ljudi podijelili na Facebooku".
Šta će oni zaprao raditi?
Najjednostavnije rečeno, "obučiće" algoritme da ispituju i analiziraju ogromne količine podataka, u nadi da će u nekom trenutku dobiti "pametne odgovore". Google, IBM i mnogi drugi već koriste tu tehniku i postižu komercijalne uspjehe, a "inteligencija" koju stvaraju potpora je za sve - od internet pretraga, do onlajn prevoda stranih jezika.
Pošto proračuni ovakvih mašina uključuju stvaranje statističkih veza u okviru ogromne količine podataka, njihovo "razmišljanje" neshvatljivo je za čovjeka. Često, ovakvi sistemi daju naizgled inteligentne odgovore, ali niko zapravo pojma nema kako dolaze do zaključaka.
Jedan od skeptika povodom pravca kojim idu proučavanja vještačke inteligencije je autor i akademik Daglas Hofštater, dobitnik Pulicerove nagrade 1976. godine za knjigu " Gödel, Escher, Bach ". Za "The Atlantic Magazine", taj američki fizičar ističe da je naziv "inteligencija" za ono što se danas radi u toj oblasti jednostavno - neprikladan.
Po njemu, čak i ako iz "brutalne kompjuterske moći obrade podataka" proizađe "pametan odgovor" - to je nevažno, jer je korišćen metod koji nema veze sa inteligentnim razmišljanjem.
Hofštater kaže da ne želi da ima ikakve veze sa zabludom u kojoj "fensi kompjuterske programime" miješaju sa inteligencijom - jer to jednostavno, "veze sa inteligencijom nema".
Kako navodi BBC, čak i oni koji propagiraju "fensi programe" priznaju da je to što je akcenat na količinama podataka može samo da nas udalji od prvobitne ideje vještačke inteligencije.
Ili je možda vrijeme da čovjek odustane od slike vještačke inteligencije koju otjelotvoruje nekakvo mehaničko biće koje liči na čovjeka, a ustvari je mašina?
Doduše, i funkcionisanje ljudskog mozga je, u krajnjoj instanci, još uvijek misterija. A mašine koje čovjek stvara ne moraju da misle kao mi, da bi nam služile, radile s nama, čak nas i razumjele.
Postavlja se, zato, pitanje koji bi termin trebalo da zamijeni "vještačku inteligenciju", a BBC primijećuje da bi - s obzirom na pravac kojim ide tehnologija - prikladnija fraza bila "mehaničko rasuđivanje".
(MONDO)