"Beograd mi se veoma dopada. Ljudi si prijateljski nastrojeni, osjećam se prijatno", izjavila je legendarna Roza Mota.
Portugalka Roza Mota, koja važi za najbolju maratonku svih vremena, promoter je ovogodišnjeg 24. Beogradskog maratona.
Mota je u maratonu osvojila sve što se osvojiti može - zlatnu olimpijsku medalju, titulu svjetskog prvaka i tri odličja namijenjena najboljoj na šampionatima Evrope. Osim toga, ima i srebrnu medalju osvojenu 1984. godine, na Igrama u Los Anđelesu.
Ušla je 1982. godine u istoriju kao pobjednica prve maratonske trke u ženskoj konkurenciji i to na originalnoj stazi, na kojoj je prema legendi trčao glasnik Filipides od Maratonskog polja do Atine.
Nekadašnja reprezentativka Portugalije trijumfovala je u skoro svakoj najznačajnijoj maratonskoj trci u gradovima širom svijeta.
"Beograd mi se veoma dopada. Ljudi si prijateljski nastrojeni, osjećam se prijatno i čini mi se da je ovo izuzetno bezbjedan grad", izjavila je Mota na današnjoj konferenciji za novinare u Gradskoj skupštini.
Prije nje promoteri najznačajnije atletske manifestacije u Srbiji bili su:
1990. Bob Bimon (SAD)
1991. Emil Zatopek (Čehoslovačka)
1992. Patrik Sjeberg (Švedska)
1993. Fred Libou (SAD)
1994. Karl Luis (SAD)
1995. Ibrahim Husein (Kenija)
1996. Lase Viren (Finska)
1997. Sergej Bupka (Ukrajina)
1998. Đelindo Bordin (Italija)
1999. Organizacija "Maratonci bez granica"
2000. Anders Olson (Švedska)
2001. nije bilo promotera
2002. Vera Nikolić (Jugoslavija)
2003. nije bilo promotera
2004. Olivera Jevtić (Srbija i Crna Gora)
2005. Merlin Oti (Slovenija)
2006. Karl Luis(SAD)
2007. Majkl Pauel (SAD)
2008. Vilson Kipketer (Danska)
2009. Lase Viren (Finska)
2010. Marjian Voronjin (Poljska)
Direktor Beogradskog maratona Dejan Nikolić izjavio je da će nagrada za trijumf u trci na 42.195 metara u obje konkurencije iznositi 5.000 evra.
Nikolić je na konferenciji za novinare u Gradskoj skupštini ocijenio da su nagrade za najbolje učesnike sutrašnje trke "primjerene trenutnoj ekonomskoj situaciji u državi".
Za drugo mjesto u maratonu dobija se 4.000, za treće 3.000, za četvrto i peto 2.000, a za plasman od šeste do osme pozicije 1.000 evra.
U slučaju da trka bude brža od dva sata i 14 minuta, sve nagrade se uvećavaju za po hiljadu evra. Svaki minut manje na putu od starta do cilja vrijedi čak 1.500 evra, a za slučaj da trka bude brža od dva sata i 11 minuta predviđene su još veće premije.
Ukoliko najbolji maratonac prođe kroz cilj za manje od dva sata i deset minuta dobiće 15.000, a ako bude brži od dva časa i devet minuta 20.000 evra. Postizanje odličnog rezultata - dva sata i osam minuta - organizatori će nagraditi sa 30.000 evra.
Najbolje vrijeme u istoriji Beogradskog maratona iznosi dva sata, deset minuta i 54 sekunde. Taj rezultat pripada Kenijcu Japhetu Kosgejiu, koji je pobijedio 2006. godine. U slučaju da ga neko sutra nadmaši dobiće dodatnu premiju u iznosu od 5.000 evra.
Isti iznos inkasiraće i najbolja u ženskoj konkurenciji, a njen zadatak biće da bude brža od Rumunke Kristine Pomaču, koja je prije tačno deset godina kroz cilj prošla za dva sata, 29 minuta i 44 sekunde.
Nagrada za nacionalni standard u obje konkurencije iznosi 10.000 evra. Najbrži srpski maratonac svih vremena je Borislav Dević sa vremenom dva časa, 13 minuta i 57 sekundi. Kod žena je do sada bila nenadmašna Olivera Jevtić, koja ima rezultat dva sata, 25 minuta i 23 sekunde.
Osvajač srebrne medalje na Evropskom prvenstvu u Geteborgu 2006. godine ima i najbolje vrijeme od svih srpskih učesnica Beogradskog maratona - dva sata, 35 sekundi i 46 stotinki. U muškoj konkurenciji najbolji domaći takmičar je Dević sa rezultatom dva časa, 16 minuta i 34 sekunde.
Nagrade za najbolje vrijeme srpskih takmičara u istoriji staze iznose 2.500 evra.
Za premiranje novog evropskog standarda domaćini su izdvojili 25.000 evra. Da bi došli te sume, muškarci će morati da budu brži od Portugalca Antonija Pinta i Belgijanca Benoe Zverčijevskog (obojica trčali po dva časa, šest minuta i 36 sekundi).
Kod žena je granica najboljeg kontinentalnog rezultata postavljena na dva sata, 15 minuta i 25 sekundi, što je ujedno i svjetski standard u vlasništvu Britanke Pole Redklif.
Najbolji rezultat na svijetu u muškoj konkurenciji ima Etiopljanin Hajle Gebreselasije i on iznosi dva časa, tri minuta i 59 sekundi. Ako neko uspije da nadmaši Redklif i Gebreselasija, zaradiće dodatnih 50.000 evra.
Nagrade za pobjednike polumaratona iznose 1.000 evra. Drugoplasirani će dobiti po 600, a treći 300 evra. Eventualna najbolja ostvarenja u domaćoj konkurenciji biće nagrađena sa po 2.500 evra, a isti iznos dobiće i učesnici koji uspiju da postave novi srpski standard na beogradskoj stazi.
Organizator je napomenuo da neće nagrađivati pobjednike u slučaju da maratonska trka kod muškaraca traje sporije od dva časa, 25 minuta i 59 sekundi, a kod žena je donja granica postavljena na dva časa, 59 minuta i 59 sekundi.
Za polumaraton mušaraca minimum za dodjelu nagrada iznosi jedan čas, sedam minuta i 59 sekundi, a kod žena jedan sat, 24 minuta i 59 sekundi.
(Tanjug/MONDO, foto: arhiva MN Press, Guliver/Getty Images)