Priča o Hariju Džeksonu, prvom semberskom kauboju

Hari Džekson rođen je u Tetovu pod imenom Aljoš Musli. Sa porodicom je kao dječak došao u Bijeljinu, gdje je stekao zvanje fotografa. Kao veliki zaljubljenik u kaubojske filmove mijenja ime i postaje jedini kreator vestern filmova u Jugoslaviji.

Na kaubojske filmove, nastale u ravnici Semberije, danas nas podsjeća nekadašnji glumac i snimatelj i jedini živi svjedok Juso Muratović, piše portal Info Bijeljina.

"Kako je tada bilo teško ime promjeniti. Trebalo je i molbi i žalbi, ali on je baš zbog vesterna htio samo ime Hari Džekson", prisjeća se Juso Muratović prve zvijezde jugo-vesterna.

Krajem šezdesetih godina u Semberiji se snima prvi vestern film.

"Imali smo glumce, to su bili mještani. Imali smo Rome koji su tamni, nismo trebali puno da ih šminkamo, oni za film puste kosu. Pred snimanje samo malo crvene boje i tako smo dobijali Indijance. Najviše smo snimali na području kamenoloma u Ugljeviku", otkriva Muratović.

Kroz sembersku ravnicu prolazio je voz do rudnika u Mezgraji.

"Tada se sa mašinovođom dogovori da pišti lokomotiva, a mi smo od eksponata imali šinska kola, pa kao da stižu kauboji i onda dolazi kočija, pucalo se i pljačkao se voz".

"Hari osvetnik", "Tragom zločina", "Istjerivači zlata"...sedamdesetih i osamdesetih godina nizali su se filmovi. Neki od njih su prikazani i na Pulskom festivalu. Početkom devedesetih Hari odlazi na ratište. Porodica u Njemačku. U kuću dolaze izbjeglice koje kaubojske šešire i čizme, filmske plakate i fotografije odvoze na smeće. Jedan dio stvaralaštva uspio je spasiti.

"On je taj materijal sav sakrio sa kamerom, filmovima, zaštićeno od vlage ali niko ne zna gdje je to u zidove ukopao", kazao je Muratović.

U Bijeljini danas nema nijednog spomenika koji svjedoči o filmskim stvaralaštima. Jedini živi svjedok i saučesnik u stvaranju filmova je Juso Muratović. Njegovo radno mjesto, kino projektori već su otišli u penziju. A, uskoro će i posljednji semberski kauboj.