Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS Srđan Todorović rekao je da će od 1. januara 2016. godine svi novoizgrađeni objekti morati, prije dobijanja upotrebne dozvole, da posjeduju energetski pasoš.
Todorović je rekao da će ovlaštene kuće i lica za energetski pregled, u skladu sa propisima, a na osnovu pregleda, definisati kategoriju nivoa klase energetske efikasnosti objekta, koji će morati ispuniti obavezne minimalne tehničke zahtjeve prije stavljanja u upotrebu.
"Fond će voditi evidenciju izdatih energetskih sertifakata i sve što u narednom periodu bude slijedilo u uspostavljanju sistema energetske efikasnosti", rekao je Todorović.
On je naveo da je riječ o početnom uspostavljanju sistema koji će biti oblikovan u skladu sa strateškim dokumentima i opredjeljenjima Vlade Republike Srpske.
Od investitora zavisi koji nivo energetske efikasnosti želi da postigne i zadovolji svoje potrebe na tržištu. S druge strane, kupci će imati jasnu informaciju o kvalitetu gradnje odnosno energetske efikasnosti objekta, što će sve biti garantovano energetskim sertifikatom.
Todorović je naveo da Fond kao namjenska institucija podstiče one oblasti iz kojih prikuplja sredstva, ali u slučaju podsticaja energetske efikasnosti trenutno raspolaže sredstavima po osnovu naknada za obnovljive izvore energije.
"Osnovni propis na osnovu kojeg se u drugim zemljama obezbjeđuje najviše sredstava za mjere energetske efikasnosti jeste propis koji definiše naknadu za zagađivače vazduha i u Republici Srpskoj taj propis je u fazi donošenja. Resorno ministarstvo ga je donijelo i početkom naredne godine mogao bi da se primjenjuje", rekao je Todorović.
On je pojasnio da se ova naknada koristi jer smanjuje emisiju štetnih čestica, što je i krajnji cilj energetske efikasnosti.
Todorović očekuje da će i sami investitori preduzimati odgovarajuće mjere za podizanje nivoa energetske efikasnosti.
On smatra da investitori imaju interes za korištenje energetski efikasnijih materijala u gradnji objekata koji će diktirati element cijene s obzirom na buduće projektovane povoljnosti takvog objekta i tako uticati na opredjeljenje kupaca.
Kada je riječ o utopljavanju starih rezidencijalnih zgrada, Todorović ocjenjuje da bi i one trebalo da budu obuhvaćene nekim mjerama stimulacije Fonda, u skladu sa mogućnostima.
"Prepoznavši mogućnost da u bliskoj budućnost ostvaruju velike energetske uštede, zajednice etažnih vlasnika iskazale su spremnost i interesovanje da ulažu dio vlastitih sredstava u mjere utopljavanja zgrada, ali su isto tako zainteresovani i za intervenciju države", rekao je Todorović.
Todorović je naveo da je paralelno u fokusu i realizacija projekta "Zeleni energetski razvoj", namijenjenog utopljavanju javnih objekta, koji sprovodi Razvojni program UN.
On je istakao da u ukupnoj energetskoj potrošnji 60 odsto čini stambeni sektor, a unutar njega najveća rasipanja su u javnim objektima, s obzirom na to da je riječ o starim zgradama, koje su ujedno i najveći potencijal energetske uštede.
Upravni odbor Fonda donio je Program obuke i stručnog usavršavanja za lica koja vrše energetski pregled zgrada i već je počela obuka za prvu grupu, koja će trajati do 22. decembra.
Todorović očekuje da će već početkom naredne godine postojati određen broj licenciranih lica koja će moći vršiti energetske preglede objekata.
Licence za vršenje energetskih pregleda zgrada izdaje Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.
Od 1. januara 2016. godine na snagu stupaju tri pravilnika donesena na osnovu Zakona o uređenju prostora i građenju, a kojima se preciznije reguliše energetska efikasnost u zgradarstvu.
Riječ je o Pravilniku o vršenju energetskog pregleda zgrada i izdavanju energetskog sertifikata, Pravilniku o metodologiji za izračunavanje energetskih karakteristika zgrada i Pravilniku o minimalnim zahtjevima za energetske karakteristike zgrada.
