Predsjednik RS Milorad Dodik izjavio je da je ustavno pravo RS i njenog parlamenta da raspravlja i odlučuje o referendumu kao izrazu narodne volje.
Dodik je poručio da RS samo traži da se poštuje dejtonski Ustav BiH i razgraničenje nadležnosti između entiteta i BiH.
"Referendum kao neotuđivo pravo Srpske regulisano je i Zakonom o referendumu i građanskoj inicijativi koji je objavljen u Službenom glasniku Republike Srpske broj 42 iz 2010. godine", podsjetio je Dodik u obraćanju na posebnoj sjednici Narodne skupštine o raspisivanju referenduma o Sudu i Tužilaštvu BiH.
On je napomenuo da postoje osporavanja prava Srpske da raspiše referendum o pravosuđu, jer to
navodno može raspisati samo BiH.
"Pa referendum jeste isključivo pravo svakog entiteta, jer to pravo niti je dato, niti pripada BiH, baš onako kako je to i u SAD - pripada državama članicama, a nikako federalnim vlastima na nivou SAD", istakao je Dodik.
On je podsjetio da je to pitanje dobro obradio akademik i stručnjak za ustavno pravo Miodrag Jovičić, koji navodi da u SAD referendum i narodna inicijativa ne postoje i nisu nikada postojali u federalnom zakonodavstvu, ali su zato široko primijenjeni u zakonodavstvu država, sa izuzetkom države Delaver.
"Tako je danas referendum obavezan u 47 američkih država-članica SAD kada je riječ o ustavnim promjenama. Referendum u pogledu zakona uveden je kasnije, uglavnom početkom 20. vijeka, i on postoji u 21 državi-članici", napomenuo je predsjednik Srpske.
Dodik je naveo da je u pojedinim državama referendum obavezan za određene kategorije zakona, dok je u većini ostalih fakultativan, a da su pojedine države krajem 19. vijeka počele da uvode i narodnu inicijativu i ona danas postoji u 24 države.
"Akademik Jovičić konstatuje sve šire korištenje institucije referenduma u mnogim državama, pa kaže: 'Polje primjene referenduma tokom vremena se neprestano širilo - počelo se sa ustavom, prešlo na zakone i završilo na čisto političkim pitanjima", naveo je Dodik.
On je dodao da to potvrđuje i brošura "Prikaz američkog državnog uređenja", izdanje Kancelarije za međunarodne informativne programe pri Državnom sekretarijatu SAD, koja se može dobiti u američkoj Ambasadi u Sarajevu, a u kojoj se, između ostalog, navodi da se glasači mogu poslužiti referendumom da bi "odbacili zakon koji je već odobren od državnih zakonodavnih tijela".
"Zašto ovoliko govorimo o američkom Ustavu? Zato što je stručna i naučna javnost nepodijeljenog mišljenja da je Ustav BiH umnogome kopija američkog Ustava, jer su ga pisali američki pravnici u Dejtonu. Vidljivo je to po brojnim odredbama koje su skoro doslovno prepisane iz Ustava SAD kao složene države sa velikim pravima država-članica i vrlo ograničenim pravima federalne vlasti SAD", istakao je Dodik.
On je u vezi s tim istakao da je svih ovih godina, nepravnim intervencijama visokog predstavnika i raznim pritiscima, došlo do stvaranja "antidejtonske BiH, pravog mastodonta koji uzima od entiteta novac, a sva odgovornost za ekonomsko-socijalno stanje ostaje entitetima".
"U periodu od 2000. do 2015. godine institucije BiH su poreske obveznike u BiH koštale nešto malo manje od 16,4 milijardi KM, odnosno poreske obveznike Srpske približno 5,4 milijardi KM. Upravo onoliko koliko iznosi ukupni javni dug Republike Srpske", istakao je predsjednik Srpske.
Dodik je dodao da je koliko su i kojom brzinom nastajale nove institucije na nivou BiH možda najlakše primijetiti kroz budžet institucija koji je 2000. godine bio oko 280,95 miliona KM sa dvadesetak budžetskih korisnika, dok budžet za ovu godinu iznosi oko 1,564 milijardi KM raspoređenih na oko 100 budžetskih korisnika.
"Takođe, broj zaposlenih u ovim institucijama se rapidno uvećavao, i to sa ispod 3.000 zaposlenih u 2000. godini na nešto više od 22.000 zaposlenih u 2015. godini", naveo je Dodik.
Govoreći o efektima nametnutih zakona o Sudu i Tužilaštvu BiH, Dodik je rekao da je za 12 godina postojanja Visoki sudski u tužilački savjet /VSTS/ građane BiH koštao oko 75,73 miliona KM, odnosno građane Srpske oko 25 miliona KM, dok se broj zaposlenih povećao sa nešto više od 30 na 104.
"Sud BiH je, takođe, u periodu svog postojanja obveznike koštao oko 130,25 miliona KM, odnosno obveznike Srpske malo manje od 43 miliona KM. Od primarno 42 zaposlena, SuD BiH danas zapošljava 277 osoba", istakao je Dodik.
On je dodao da je tužilaštvo BiH do danas potrošilo skoro 91 milion KM, odnosno 30,03 miliona KM novca koji pripada Republici Srpskoj.
"Ministarstvo odbrane BiH je građane BiH do danas koštalo 3,056 milijardi KM, odnosno građane Srpske oko 1,008 milijardi KM. Ujedno, ovo ministarstvo broji više od 10.000 zaposlenih", naveo je Dodik.
On je napomenuo i da je institucijama BiH na teret Srpske sa Računa javnih prihoda Uprave za indirektno oporezivanje BiH od 2005. godine do danas doznačeno oko 2,085 milijardi KM, dok je od prikupljene RTV takse na području Srpske u periodu od 2005. do ove godine u korist jedinstvenog javnog RTV servisa BHRT doznačeno 105,4 miliona KM.
"Brojni su slučajevi koje bih mogao navesti kao primjer koliko nas koštaju neustavno i nezakonito nametnute 'državne' institucije na nivou BiH", naglasio je predsjednik Srpske.
On je podsjetio da je Narodna skupština Srpske u prošlom sazivu, 13. aprila 2011. godine, održala četvrtu posebnu sjednicu i raspravljala o nedjelovanju Suda i Tužilaštva BiH razmatrajući Informaciju o istraživanju i procesuiranju ratnih zločina i traženju nestalih lica.
"I danas, 20 godina nakon završetka rata, stalno je nastojanje da se ospori ustavnopravni položaj Srpske koji joj pripada po Dejtonskom sporazumu. Mi samo tražimo da se poštuje Dejtonski Ustav BiH i razgraničenje nadležnosti između entiteta i BiH", napomenuo je Dodik.
On je upozorio da uporno osporavanje i kršenje Dejtonskog sporazuma od dijela međunarodne zajednice kroz nametanje ustavnih amandmana na ustave entiteta, nametanje zakona, smjene izabranih zvaničnika od visokog predstavnika, održava stalnu nestabilnost i neracionalnost nefunkcionalnih organa na nivou BiH.
"Svakako da u tome posebno mjesto zauzima nametnuto pravosuđe na nivou BiH, u vidu Suda i Tužilaštva, a nešto manje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. Kada smo prije četiri godine u aprilu 2011. godine raspravljali o tako nametnutom pravosuđu BiH, imali smo sadržajnu raspravu i donijeli zaključke, koji su vam dostavljeni u materijalima za današnju sjednicu", rekao je Dodik u obraćanju poslanicima.
Predsjednik Srpske je podsjetio da, kada je riječ o karakteru proteklog rata u BiH, ne postoji slaganje među narodima u BiH, navodeći da je za Srpsku, kao i za brojne međunarodne institucije, to bio građanski rat.
"To nikada nije prihvatila bošnjačka strana koja tvrdi da je u pitanju agresija Srbije, ponekad kažu i Hrvatske na BiH, uz genocid i ne samo u Srebrenici. Moram reći da je takva projekcija bošnjačke strane postavljena još na samom početku rata, da bi kroz status napadnutog i ako ne jedine, onda najveće žrtve, sebi pribavila prava na jedinu istinu o ratu i najveća prava na uređivanje zajedničke države nakon rata, bez obzira što to nije bilo tako", ističe Dodik.
On je citirao specijalnog savjetnika šefa Misije OEBS-a u BiH Suzan Vudvord, koja je u svom radu "Narušavanje suverenosti radi stvaranja suverenosti: Da li je bosanski Dejton beskorisna vježba ili novi model" napisala da su krajem marta 1992. godine SAD ubijedile Aliju Izetbegovića da "može da napusti pregovore i odustane od Kutiljerovog plana, te da odmah dobije priznanje na osnovu toga što nasilje Srba predstavlja kao akt spoljne agresije koju jedino suverenost može da obuzda".
"Vudvordova dalje kaže: 'Međutim, ovaj argument ima mali nedostatak, pošto bosanski Srbi tada još nisu započeli rat protiv bosanske nezavisnosti", napomenuo je Dodik.
On je dodao da je "priča o agresiji" bila i na sjednici krnjeg Predsjedništva BiH od 4. maja 1992. godine, kada je uz tezu o agresiji Abdulah Konjicija iz SDA tražio da se to proglasi i genocidom.
"Dakle, prije bilo kakvih ratnih dejstava i zločina sa srpske strane, odmah se daje kvalifikacija: agresija i genocid. To je bio osnov za djelovanje, pritiske i ucjene koje je bošnjačka strana svih ovih godina koristila prema zapadnim zemljama, ponajviše prema SAD, da im udovolje u poslijeratnom stvaranju unitarne države i oduzimanju nadležnosti Srpskoj", istakao je Dodik.
On je ocijenio da je u tom planu, čiji je začetak na početku rata, važna stavka određivanje karaktera rata u BiH.
"Ratna propaganda koja je označavala Srbe kao zločince, a Muslimane-Bošnjake kao žrtve, tražila je sudske potvrde. Zato je bilo potrebno izmisliti pravosuđe na nivou BiH, suprotno ustavnim rješenjima iz Dejtonskog sporazuma", naglašava predsjednik Srpske.
On je upozorio da, na osnovu presuda, bošnjačka strana putem pritiska na međunarodnu zajednicu želi oduzeti Republici Srpskoj ona prava koja je unijela u državnu zajednicu koja je nastala u Dejtonu 1995. godine, pod nazivom "Bosna i Hercegovina".
"Nije namjera bošnjačke strane da formalno ukine Srpsku. Namjera je perfidnija - da se oduzimanjem nadležnosti i gušenjem kroz neustavno prioritetno finansiranje glomaznog i neproduktivnog administrativnog aparata na nivou BiH, nastalog nametanjem od visokog predstavnika, obesmisli samo postojanje Srpske", ističe Dodik.
On dodaje da bi se time ugasila perspektiva ekonomsko-socijalnog opstanka srpskog naroda kao većinskog u Republici Srpskoj.
"Tome se moramo suprostaviti zbog opstanka Dejtonske BiH i zajedničke budućnosti koju možemo graditi na međusobnom pomirenju i povjerenju, uz poštovanje Dejtonske strukture BiH koja je kreacijom prije svega SAD vrlo pažljivo izbalansirana s ciljem funkcionisanja BiH kao složene zemlje, a po uzoru na američki Ustav", poručio je Dodik.