Ako auto stalno "gušite" u niskim obrtajima misleći da tako štedite, zapravo polako uništavate motor i mijenjač. Saznajte kako da promijenite navike, sačuvate gorivo i izbjegnete skupe popravke.
Odgovarajuća tehnika vožnje može značajno da smanji potrošnju goriva, kako kod benzinskih automobila, tako i kod dizelaša. Stručnjaci ističu da vozač ima najveći uticaj na to koliko njegov automobil troši. Ipak, ne treba slijepo primjenjivati provjerene metode za smanjenje potrošnje, jer to može da se završi popravkom i motora i mjenjača, a tada umjesto uštede dolaze troškovi. Evo kako da uštedite gorivo na bezbjedan način.
Ovdje će uglavnom biti riječi o automobilima sa manuelnim mjenjačem. Kod takvih automobila o potrošnji goriva ne odlučuje samo brzina kojom se vozimo i samo dinamika vožnje, već to kako i u kom trenutku mijenjamo brzine.
Univerzalno pravilo glasi - što su obrtaji motora niži, to je potrošnja goriva manja. Ako pri istoj brzini, recimo pri 50 km/h, motor radi na 4.000 ili na 2.000 obrtaja u minuti, trenutna potrošnja goriva biće upola manja. Da bi se potrošnja smanjila, dovoljno je da, umjesto držanja motora u visokim obrtajima, prebacite u viši stepen prenosa, a zatim, kada se brzina malo poveća, ponovo prebacite u višu brzinu.
Treba, međutim, znati da postoji granica vožnje u niskim obrtajima koju ne bi trebalo prelaziti. Kod mnogih automobila optimalan opseg obrtaja motora je 1.500-2.500.
Ako tokom ubrzavanja prerano prebacujete u viši stepen prenosa i, na primjer, dodajete gas pri oko 1.000 obrtaja u minuti, osjećaćete vibracije pogonskog sklopa koje se prenose na cijeli automobil. To znači preopterećenje. U takvim uslovima naglo raste habanje motora i mjenjača, kao i drugih elemenata.
Kako da ubrzavate i usporavate da biste štedjeli gorivo?
Kada je riječ o optimalnom dodavanju gasa, ukoliko drugačije ponašanje ne zahtijevaju uslovi na putu, ono ne bi trebalo da dovede do korišćenja više od 60-70 odsto performansi motora. Ideja je da se ne ubrzava previše sporo jer tada duže vozite u visokim obrtajima, ali ni previše naglo, jer tada nepotrebno opterećujete motor. Brzine pri ubrzavanju vrijedi mijenjati tako da poslije promjene stepena prenosa obrtaji ne padaju suviše nisko, na primjer na 1.200 o/min jer jače dodavanje gasa u takvoj situaciji dovodi do vibracija usljed preopterećenja pogonskog sklopa.
S druge strane, tokom usporavanja može se bez bojazni dozvoliti motoru da radi u brzini duže. Kada ne dodajete gas, pad obrtaja čak i nešto ispod 1.000 obrataja je potpuno bezbjedan. Pojava vibracija, međutim, znači da ste pretjerali.
Kada usporavate kočenjem motorom, u većini automobila, tada je potrošnja goriva jednaka nuli, zato što podizanje noge sa papučice gasa tokom vožnje u brzini isključuje dovod goriva. Ako usporavate izbacivanjem u ler i do semafora stižete u leru, potrošnja goriva u takvom trenutku iznosi oko 1 l na sat rada neopterećenog motora.
Koja taktika omogućava manju potrošnju goriva u gradu?
Stručnjaci za ekonomičnu vožnju naglašavaju da blago kočenje i rano podizanje noge sa gasa prije semafora omogućavaju najbolje korišćenje energije kretanja. Umjesto da naizmjenično kočite i dodajete gas, bolje je da vozite tečno. Svako kočenje predstavlja mjerljiv gubitak, svako ubrzavanje koje se završava naglim kočenjem, dvostruki je gubitak.
Pravilo da svako kočenje znači gubitak energije važi i za hibride. Sistemi regenerativnog kočenja zaista znatno smanjuju potrošnju goriva, ali njihova efikasnost nije stoprocentna. Ako automobil može slobodno da se otkotrlja, to znači nižu potrošnju goriva i stvarne uštede na pumpi.
Još jedan faktor koji utiče na potrošnju goriva je masa vozila. Već dodatnih 50 kilograma može da poveća potrošnju i za 0,2-0,4 l na 100 km. Zato je važno da redovno izbacujete iz auta nepotrebne predmete, kao i da sklonite nekorišćene kutije ili nosače za bicikle.
(MONDO)