Bilo da lutate ulicama Palerma ili istražujete Istanbul, naići ćete na jednu od omiljenih ledenih poslastica mnogih, koju ne bi trebalo da propustite.
Evropa, koja je dom čuvenom kremastom italijanskom gelatu i elegantnom francuskom sladoledu, krije i neke manje poznate, ali podjednako uzbudljive priče o sladoledu.
Od Laponije do nizija, lokalne tradicije oživljavaju kroz neočekivane sladoledne kreacije, poput sladoleda u obliku špageta, žvakaćih kugli od kozjeg mlijeka koje se ne tope na suncu ili poslastica koje se jedu za doručak. Da, za doručak.
Ovo je pet neobičnih sladoleda širom Evrope zbog kojih vrijedi krenuti na put.
Njemačka: sladoled u obliku špageta
Ne dajte se prevariti, ovo nisu tjestenine. Spageti-ajz (spaghettieis) je razigrani njemački izum koji izgleda kao tanjir špageta, ali je zapravo sladoled.
Pravi se od vanila sladoleda koji se provlači kroz presu kako bi podsjećao na tjesteninu, zatim se preliva sosom od jagoda koji glumi "sos" i posipa belom čokoladom kao "parmezanom".
Ovu poslasticu je 1969. u Manhajmu osmislio Darijo Fontanela. Danas je spageti-ajz postao klasik koji možete naći širom Njemačke, a original možete probati u njegovom lokalu Eis Fontanella.
U Minhenu, redovi se i dalje prave ispred porodične poslastičarnice Eiscafé Sarcletti, koja postoji još od 1879. godine, gdje se ovaj desert nudi u desetak varijacija.
Sicilija: sladoled kao doručak
Na Siciliji, sladoled nije rezervisan samo za desert. Tokom letnjih vrućina, lokalci ga rado jedu za doručak, u briošu.
Mekano, blago slatko pecivo puni se kuglama gelata, uz dodatak šlaga ili mlevenih lješnika, a često se služi i uz granitu (leden desert sličan sorbetu). Možda zvuči dekadentno, ali je ova kombinacija podjednako uobičajena kao i espreso.
Tradicionalni ukusi uključuju pistaći, badem i straćatelu, a običaj potiče još iz 19. vijeka. U pitanju je oličenje sicilijanske ljubavi prema kontrastima: toplo i hladno, meko i hrskavo, bogato i osvježavajuće.
Brioš sa sladoledom se obično jede kašikom, ali ništa vas ne sprečava da ga pojedete kao sendvič. Pronaći ćete ga svuda, u Palermu, Taormini i Notu. Za autentičan ukus, svratite u Don Peppinu u Kataniji, gdje se pistaći varijanta smatra legendarnom.
Turska: sladoled koji se ne topi
Turski dondurma nije običan sladoled. Pravi se od kozjeg mlijeka, salepa (praha od orhideje), mastihe (smole) i šećera. Rezultat je elastična, žilava tekstura i otpornost na topljenje, često se jede nožem i viljuškom.
Ova poslastica vodi porijeklo iz regiona Kahramanmaraš na jugoistoku Turske, ali je danas prisutna širom zemlje, od seoskih vašara do uličnih prodavaca u Istanbulu.
Prodavci često priređuju predstave: vrte kornete, rastežu sladoled kao karamelu i zabavljaju mušterije zabavnom "igrom mačke i miša".
Pored pistaća i čokolade, u ponudi su i nesvakidašnji ukusi poput šafrana s bademom, kajmaka i borove smole. U Istanbulu, posjetite Mado, lanac koji potiče iz srca regije dondurme, a danas posluje i na istorijskim lokacijama poput čuvenog Bujoglua.
Francuska: zaleđeni omaž otporu
Iako se zove café liégeois, ova poslastica nema nikakve veze s belgijskim gradom Ližom. Prvobitno nazvana café viennois, preimenovana je tokom Prvog svjetskog rata kao znak zahvalnosti francuskom savezniku, stanovnicima Liža, koji su se hrabro odupirali njemačkoj okupaciji.
Ova kombinacija pića i deserta sastoji se od kugli sladoleda sa ukusom kafe, prelivene hladnom kafom i ukrašene oblakom šlaga (klasične Chantilly pavlake s vanilom).
Za autentičan doživljaj, svratite u Café de la Paix u Parizu, istorijski lokal iz 19. vijeka koji se nalazi u sklopu hotela Intercontinental, s pogledom na operu Palais Garnier.
Laponija: sladoled od arktičke maline
Zlatno-narandžaste, slatko-kisele i gotovo nemoguće za masovni uzgoj, cloudberries (arktčke maline) su jedno od najređih blaga sjevera Evrope. Ove voćke rastu samo u divljim močvarama i tresetištima Švedske, Norveške i Finske, i beru se krajem ljeta.
Zbog svoje sezonalnosti i nepristupačnih staništa, predstavljaju pravu poslasticu, naročito u obliku sladoleda.
Na sjeveru Finske, Arctic Ice Cream Factory pravi sladoled od ovih bobica, idealan za osvježenje nakon pješačenja tundrom ili pod ponoćnim suncem.
U Švedskoj, hoteli poput Brandon Lodge u Lulei i Grand-Hotel Stockholm nude raskošne verzije ovog sezonskog specijaliteta, u saradnji sa lokalnim proizvođačima sladoleda Otto & Glassfabriken.
(Mondo/Euronews)