Doktorka otkriva da li stres može da izazove srčani udar.
Čini se da je stres zauzeo centralno mjesto u našim životima. Poslovni zadaci, svakodnevne odgovornosti ili kućne obaveze mogu da izazovu stres, naročito ako osjećate da nemate pomoć. Ipak, ne bi trebalo da dozvolite stresu da zavlada vama, jer vas može predisponirati za mnoge zdravstvene probleme, pa čak i pogodovati, u određenim slučajevima, srčanom udaru.
Šta je stresna kardiomiopatija?
Stresna kardiomiopatija, poznata i kao Takotsubo kardiomiopatija ili sindrom slomljenog srca, predstavlja srčano oboljenje za koje postoji veća vjerovatnoća da će biti povezano sa neurološkim ili psihijatrijskim poremećajima. Termin "takotsubo" potiče iz japanskog jezika, od naziva za posudu koja se koristi za hvatanje hobotnica, jer stručnjaci vjeruju da tokom ovog poremećaja srce donekle podsjeća na taj predmet, navodi Harvard Health Publishing.
Sindrom slomljenog srca i običan srčani udar
Oba stanja imaju slične simptome, poput bola u grudima i otežanog disanja. Ipak, postoji značajna razlika. Kod sindroma slomljenog srca (Takotsubo kardiomiopatija), koronarne arterije nisu začepljene. Po pravilu, kod Takotsubo kardiomiopatije nema trajnih oštećenja srca, a oporavak je brz i potpun, prema podacima Klivlend klinike.
Međutim, Takotsubo kardiomiopatiju ne treba ignorisati jer, iako rijetko, može da izazove važne komplikacije kao što su plućni edem, ruptura lijeve komore srca, blokada protoka krvi iz lijeve komore, krvni ugrušak u zidu leve komore, srčana insuficijencija i druge. U ekstremno retkim slučajevima, Takotsubo kardiomiopatija može da dovede do komplikacija koje uzrokuju smrt pacijenta.
Tretirajte sindrom slomljenog srca kao hitnu medicinsku pomoć i pozovite hitnu pomoć ako osetite simptome poput bola u grudima, lupanja srca ili otežanog disanja. Imajte na umu da dijagnozu ovog stanja hitno postavlja ljekar specijalista, jer su simptomi veoma slični običnom infarktu miokarda.
Stres takođe može da pogoduje i "klasičnom" srčanom udaru, a ne samo sindromu slomljenog srca koji mu nalikuje.
Specijalista kardiolog, dr Denisa Čira, navodi da dugotrajan stres drži organizam u stanju neprekidne budnosti. Istovremeno, to dovodi do konstantnog oslobađanja hormona stresa, kao što su adrenalin i kortizol.
"To tokom vremena uzrokuje niz metaboličkih i kardiovaskularnih promjena, kao što su povišen krvni pritisak, tahikardija, poremećaji metabolizma glukoze, oštećenje krvnih sudova, pojava hronične upale koja ubrzava formiranje i pucanje ateromskih plakova. Takođe, hronični stres je često povezan sa poremećajima sna, neuravnoteženom ishranom, pušenjem i sedentarnim načinom života, faktorima koji dodatno povećavaju rizik od infarkta miokarda", upozorava dr Denisa Čira.
Dugotrajan stres ima ulogu "katalizatora" koji podržava stvaranje uslova neophodnih za infarkt miokarda, kaže dr Čira. On može da izazove metaboličke disbalanse i promjene na nivou kardiovaskularnog sistema. Takođe, stres se često povezuje sa nezdravim navikama (emocionalno prejedanje, nesanica ili loš kvalitet sna), što pogoduje nastanku potencijalnog infarkta.
Dr Denisa Čira upozorava i na to da, kada pacijent već ima određene faktore rizika (poput hipertenzije, dislipidemije, hronične upale ili dijabetesa), stres može da ubrza pucanje ateromskog plaka. Kasnije, to pucanje može da dovede do opstrukcije koronarne arterije i, samim tim, do infarkta miokarda.
Što se tiče sindroma slomljenog srca, dr Čira kaže da je to specifična situacija.
"Postoji posebna situacija u kojoj se infarkt može pojaviti pretežno u kontekstu stresa, ali se radi o akutnom, teškom stresu. To je slučaj kod stresne kardiomiopatije koja se obično javlja nakon intenzivnog emocionalnog stresa, kao što je smrt bliske osobe, nesreća ili velika psihološka trauma".
Simptomi koje ne smijete da ignorišete
Prema rečima dr Denise Čire, ove simptome ne smete da zanemarite:
- bol ili osećaj pritiska u grudima koji ne prolazi u mirovanju ili pri promjeni položaja, naročito ako traje duže od 15-20 minuta. Ovaj bol se može širiti ka lijevoj ruci, ramenima, leđima, vratu ili vilici;
- otežano disanje;
- hladan znoj;
- vrtoglavica ili osećaj nesvjestice;
- mučnina;
- neobičan umor;
- palpitacije ili nepravilan rad srca.
Dr Čira upozorava da kod žena, starijih osoba i osoba sa dijabetesom, simptomi mogu biti atipični ili manje očigledni. Takođe, lekarka naglašava da je kod znakova koji ukazuju na infarkt, hitna medicinska pomoć od suštinskog značaja.
(MONDO)