Srpska pravoslavna crkva danas slavi Časne verige, dan posvećen Svetom Petru, apostolu koji je, po naredbi cara Iroda, okovan u verige odnosno teške lance.
Verige se danas čuvaju u bazilici Svetog Petra u okovima (San Pietro in Vincoli) s njima je povezan nastanak jedne čuvene slobodarske izreke.
Rim je 1851. godine posjetio crnogorski vladika i veliki srpski pjesnik Petar Petrović Njegoš, tokom svog proputovanja Italijom čiju blagu klimu je htio iskoristiti da ozdravi. Iste godine, u oktobru, po povratku na Cetinje, Njegoš je i umro.
Po svjedočenju pisca Ljubomira Nenadovića koji je Njegoša sreo u Napulju i pridružio mu se, njih dvojica su tokom posjete čuvenoj vatikanskoj crkvi vidjeli i 'Časne verige.' Ta posjeta izgledala je ovako:
"Gledanje znamenitosti u po Rimu vrlo ga (Njegoša) zanima. Crkvu Svetog Petra sam je premjerio koracima i kazao mi da zapišem. Ima dužine 184, a širine 140 koraka. Kad smo izvan Rima jednom u polju bili i toliko koraka premjerili i označili, nismo mogli vjerovati - tako mnogo prostora zauzima čitava njiva.
U crkvi Svetoga Petra kao osobita svetinja čuva se lanac kojim je sveti Petar u Jerusalimu u tamnici bio vezan. To je onaj lanac što je u našem narodu poznat pod imenom Časne verige...
Taj se lanac čuva kao svetinja i stoji u kovčegu svagda pod ključem. Kaluđer, kad ga pokazuje otmenim putnicima, sa velikom pažljivošću otvara škrinju, vadi lanac iz pamuka i sa osobitom pobožnošću i smirenošću prinosi ga poklonicima te ga oni klečeći, sa skrštenim rukama, cjelivaju", piše Nenadović, a onda navodi trenutak kada je nastala i čuvena junačka izreka:
„Kad je kaluđer prinio vladici ove verige, vladika ih odmah uze u svoje ruke, rasteže ih da vidi kolike su i čudeći se kako su dugačke”, reče: „Ala su ga dobro vezali!” - Zatim ih vrati odmah kaluđeru, koji od čuda jedva je mogao zapitati: „Zar ih neće Vaša Svjetlost cjelivati?”
- Vladika mu, polazeći, odgovori: „Crnogorci ne ljube lance!”."
Njegoš i Nenadović zajedno su posjetili mnoge napuljske, a kasnije rimske i firentinske znamenitosti, a pisac je sve zapisao u svojoj knjizi putopisa i impresija „Pisma iz Italije”.
Nenadovićeva knjiga, koju možete naći u našim bibliotekama i knjižarama - kako je to primijetio Ivo Andrić - jeste prije svega dragocjeno i autentično svjedočanosto o ličnosti velikog pjesnika Petra Petrovića Njegoša.
U Rimu, u parku Vila Borgeze 2005. godine podignut je i spomenik Petru Drugom Petroviću Njegošu.
Spomenik se nalazi nedaleko od istorijskog jezgra grada i glavnog gradskog trga - Narodnog trga (Piazza del Popolo). Spomenik je rad vajaraSretena Stojanovića i predstavlja jedan od tri odlivka - prvi spomenik podignut je u Podgorici 1956, drugi u Beogradu 1994. ispred zgrade Filozofskog fakulteta, i posljednji u Rimu.
Izrađen je u bronzi i visine je 260 cm. Visina postamenta iznosi 120 cm i na njemu piše: "Poeta e vescovo principe del Montenegro" - Pjesniku, vladici i princu Crne Gore.
(MONDO)