Park u Banjaluci gdje se održava teniski turnir Srpska open nosi ime po narodnom heroju koji je u vrijeme prije Drugog svjetskog rata bio među pionirima tenisa u ovim krajevima.
Prvi ATP turnir u Banjaluci koji se završava danas (nedjelja, 23. april) dok čitate ovaj tekst organizovan je na kompleksu u Parku "Mladen Stojanović". Jedino veliki novi stadion nalazi se van parka, ali tik uz njega i sa novoizgrađenom širokom šetačkom alejom čini jedinstvenu cjelinu.
Park je dobio ime po narodnom heroju Jugoslavije iz Narodnooslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, humanisti i revolucionaru Mladenu Stojanoviću (Prijedor, 7. april 1896 — Jošavka, kod Čelinca, 2. april 1942)
Kao kod mnogih intelektualaca iz međuratnog perioda, biografija Mladena Stojanovića je burna i zanimljiva. Stojanović, sin iz svešteničke porodice, između dva rata bio je dio plejade progresivnih snaga izniklih iz pokreta Mlada Bosna i Narodna odbrana početkom 20. vijeka zbog čega je par godina i robijao nakon Atentata u Sarajevu. Njegov rođeni brat Sreten Stojanović bio je čuveni vajar koji u u bronzi izradio 3,2 metra visok spomenik voždu Karađorđu, podignut 1979. godine na platou ispred Hrama Svetog Save u Beogradu.
Širom ovog dijela Krajine zapamćen kao doktor Mladen, češće i jednostavnije: Mladen, Stojanović je još u miru i za života stekao veliki ugled u Prijedoru i okolini, najviše zbog truda, energije i načina na koji koji je obavljao svoj ljekarski posao, posebno među rudarima rudnika Ljubija.
Uskoro su došla teška vremena i krvavi rat u kojem će Srbi u Krajini teško postradati u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (upravo danas se održava komemoracija u Donjoj Gradini - Jasenovcu), a Stojanović će do prerane smrti biti jedan od lidera pokreta otpora na području Kozare, a kasnije i Podgrmeča te drugih dijelova zapadne Bosne.
Smrt oličena u egzekutorima našla ga je u Jošavci kod Čelinca dok se nakon okršaja sa pripadnicima četničkog pokreta ranjen oporavljao u jednoj kući.
Za ondašnje međuratno vrijeme može se reći da je Mladen Stojanović bio pripadnik elite, kosmopolita i bonvivan. Obrazovao se u Sarajevu, Tuzli, Beču i Zagrebu, jedno vrijeme radio na Braču. Navodno je prvu ponudu da se učlani u KPJ odbio riječima: "Imam suviše buržoaske navike". Međutim, nije rijetkost da su ljudi iz takvog miljea priklanjali ljevičarskim pokretima, a Stojanović je to učinio 1940. godine.
Tokom života i ljekarske karijere u Prijedoru isticao se brojnim društvenim aktivnostima. U aktuelnom trenutku najzanimljivija činjenica iz Stojanovićeve biografije jeste ta što je doktor Mladen bio jedan od začetnika tenisa u Prijedoru i drugim gradovima u ovoj regiji.
Tenisku sekciju Stojanović je organizovao 1932. godine pa je Prijedor bio među prvim gradovima u Kraljevini Jugoslaviji u kojima se igrao tenis. Klub koji je kasnije nastao nosi njegovo ime isto kao i memorijalni turnir, sada u rangu ITF fjučers, na kojem su između ostalih nastupali (bivši) srpski teniseri Viktor Troicki i Janko Tipsarević.
U monografiji Nenada Marjanovića "Tenis u Prijedoru 1914-2012" koja nam je, kao i fotografije, ustupljena ljubaznošću zaposlenih u Muzeju Kozare, zabilježeni su čak i pojedini rezultati koje je Mladen Stojanović ostvario kao teniser.
"Treba reći da je u to vrijeme tenis bio relativno dosta razvijen u Bosanskoj Krajini, odnosno na području tadašnje Vrbaske banovine. Teniske organizacije, klubovi ili sekcije, djelovali su u Banjaluci, Prijedoru, Bihaću i Bosanskom Novom. Međusobni susreti njihovih tenisera uvijek su bili aktivni događaji koji su privlačili dosta dobar broj gledalaca. 1930. godine pri sportskom društvu ,,Krajišnik" u Banjaluci osnovana je teniska sekcija, a 1933. godine osnovan je Teniski klub ,,Banjaluka". Jedno vrijeme članovi kluba bili su Mladen Stojanović i Slaviša Vajner Čiča", navodi se u monografiji.
U Banjaluci je danas aktivno nekoliko klubova, a jedan od njih TK "Mladost" nalazi se upravo u Parku "Mladen Stojanović".
Inače, ovaj park, uz autonomno zaštićeno područje univerzitetskog kampusa, najveći je park u Banjaluci i zauzima područje od 10 hektara. Pripada Mjesnoj zajednici i dijelu grada pod nazivom Rosulje.
Park je izuzetno popularan i posjećen. U njemu se, osim nekoliko teniskih terena, nalaze trim staza, fontana, par veoma starih i zaštićenih stabala, a od nedavno i veliko dječije igralište. Kada teniski turnir završi nove gužve u parku su zagarantovane što daje za pravo svima koji tvrde da Banjaluci pod hitno treba (najmanje još jedan) novi park.
U cijelom parku ne postoji bista niti spomen tabla sa informacijama o Mladenu Stojanoviću.
(Mondo)