Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina biće obilježen danas, a tema za ovu godinu je "Svjetska baština".
Stari most i Star grad u Mostaru, te most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu su dva spomenika koja su uvrštena na Listu svjetske baštine. Ova dva dobra proglašena su i nacionalnim spomenicima, na osnovu čega uživaju najviši stepen zaštite, saopšteno je iz Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Devet dobara iz BiH nalazi se na Tentativnoj, odnosno privremenoj listi Svjetske baštine, i to su Sarajevo - jedinstveni simbol univerzalne multikulture - stalno otvoreni grad, Pećina Vjetrenica, Istorijsko gradsko područje Jajca, Istorijsko urbano područje Počitelj, prirodne i graditeljske cjeline Blagaj, Blidinje i Stolac, Spomenik prirode pećina Vjetrenica sa graditeljskom cjelinom sela Zavala, te stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici.
Međunarodni dan spomenika i spomeničkih cjelina uspostavljen je 18. aprila 1982. godine, a kasnije ga je odobrila Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO).
UNESKO je 16. novembra 1972. godine usvojio Konvenciju o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, koja se smatra najuspješnijom od svih konvencija ovog tijela UN.
Konvencijom, koja obuhvata kulturnu i prirodnu baštinu, podržana je ideja da postoje dobra ili područja čiji značaj i vrijednosti prelazi granice zemlje u kojoj se nalaze i čiji bi gubitak ili pogoršanje stanja osiromašilo čovječanstvo kao cjelinu.
Prepoznavanje i priznavanje nekog dobra ili područja dobrom od svjetske važnosti podrazumijeva i svijest o zajedničkoj baštini i zajedničkom zalaganju za njegovo očuvanje i ostavštinu budućim generacijama. U tom smislu Konvencija se može smatrati alatom za podsticanje poštivanja kulturne raznolikosti, međunarodne saradnje, te razumijevanja i mira među narodima.
Konvencija je ratifikovana u 188 država. Popis svjetske baštine trenutno uključuje 936 dobara u 153 države potpisnica konvencije, koje obuhvataju 725 kulturnih znamenitosti, 183 lokacije prirodne baštine i 28 mješovitih mjesta.
Povodom 40 godina od usvajanja Konvencije, države potpisnice i savjetodavna tijela pozvani su da razmisle o budućnosti, prepoznaju uspjehe, identifikuju globalne strateške teme, ključne izazove, trendove i mogućnosti, te razviju moguće pristupe, uključujući sinergije s drugim međunarodnim aktivnostima.
(Srna)