Od 3. do 8. novembra ljubitelje kvalitetne muzike u Sarajevu očekuje pravi muzički praznik - 19. Jazz Fest Sarajevo!
Direktor Jazz Festa Edin Zubčević i ove godine u Sarajevo će dovesti vrhunske jazz umjetnike, ali i one spremne na stvaranje kvalitetnog melosa baziranog na improvizaciji.
"Festival je nastao u postratnom društvu kao rezultat društvene potrebe da se u Sarajevu dešavaju određeni kulturni događaji specifične vrste kada je improvizovana muzika u pitanju", kaže Zubčević.
Iako logika nalaže da se za skoro dvije decenije mnogo toga promijenilo kad je riječ o samoj organizaciji Festa kao trenutno jednog od najuspješnijih kulturnih projekata u Sarajevu, BiH, ali i šire, u regiji, Zubčević sasvim neočekivano kaže kako je ovaj "festival preživio uprkos okolnostima, a ne zahvaljujući okolnostima".
"Nama ništa živo nije išlo naruku, ni u smislu infrastrukture ni u smislu podrške, dakle, niti medijske podrške, ne govorim o podršci samom događaju nego o podršci muzici u smislu kolika se pažnja u medijima odvaja za tu muziku i tako dalje", dodaje Zubčević.
Jazz Fest Sarajevo, dovodeći iz godine u godinu neka od najznačajnijih imena u svijetu jazz muzike u Sarajevo, ima pune sale, rasprodate ulaznice, što je "najbolja satisfakcija i potvrda", kaže Zubčević. Publika je, kad se govori o uspješnosti manifestacija ovog tipa, jako važna, ako ne i presudna.
U Sarajevo se dolazi maksuz
"Od vitalnog značaja je u najmanju ruku, da postoji publika i da je ta publika spremna da odvoji, ne samo vrijeme nego i novac, i da prisustvuje koncertima i da bude zadovoljna kako je potrošila vrijeme i novac, i da se ljudi osjećaju da su dobili nešto više, nešto što inače ne dobijaju. To je jako važno. Što se same muzike tiče i načina na koji se promoviše u društvu, to je kompleksno. Nijedna osoba niti festival ne može napraviti takav uticaj u smislu da se popularizuje vrsta bilo kakve umjetnosti ukoliko nema podršku bilo kakve strukture koja nije samo festival i ne proizlazi direktno iz inicijativa festivala".
Na pitanje kako uspijevaju u Sarajevo svake godine dovesti najveća svjetska imena, kao što je prošle godine bio legendarni gitarista John McLaughlin, ove će to biti Al Di Meola, koji svira na festivalima poput Montreuxa sa velikanima kao što je Carlos Santana, zatim Taksim Trio, Mercan Dede..., Zubčević se nadovezuje kako "koncert u Sarajevu umjetnika ne čini značajnim, on je značajan i bez dolaska u Sarajevo". Muzika tih umjetnika bi se trebala slušati na radiju, biti emitovana na televiziji, u okviru klupskih svirki, što nije baš slučaj u BiH, ili se svodi na rijetke "incidente".
Jazz Fest Sarajevo u proteklim godinama predstavio je niz domaćih umjetnika koji sviraju kvalitetan jazz, umjetnika iz zemalja regije takođe, ali je bilo i "izleta" sa ništa manje zapaženim nastupima bh. umjetnika kojima jazz nije primarni muzički pravac, kao što su bili Damir Imamović, Halka, Amira Medunjanin...
"Treba imati u vidu da mi postojimo 19 godina i predstavili smo niz jazz muzičara. Teško se sjetiti nekog ko nije svirao. Festival se desi svake godine, a projekti malobrojnih jazz muzičara iz Sarajeva i BiH se ne dešavaju svake godine. Ne možete svake godine bh. scenu predstavljati, jer se svake godine tu ne dešava nešto konkretno, da budem precizan, ne dešava se ni u pet godina ili čak deset godina", objašnjava direktor Jazz Festa Sarajevo i zaključuje kako se u tim situacijama išlo na predstavljanje umjetnika čija muzika "je bliska i baštini dio kvaliteta jazza, a to uključuje izuzetno veliku količinu improvizacije u tradicionalnoj muzici".
Slaže se sa konstatacijom kako je muzika danas poptuno prilagođena ukusu konzumenata koji se označavaju kao "šira" publika, odnosno prvenstveno televizijskim nastupima u kojima je primaran vizuelni momenat, pa tek onda muzika.