U Banjaluci je otvorena izložba "Minijatura na zrnu" autora Dejana Vukičevića na kojoj su predstavljene minijaturne beletrističke, monografske i teološke knjige, te jezički rječnici iz zbirke Narodne biblioteke Srbije.
Na izložbi u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske predstavljene su knjige na srpskom, ruskom, francuskom, slovenačkom, mađarskom, njemačkom i češkom jeziku, a među beletrističkom literaturom su, između ostalog, "Gorski vijenac" Petra Petrovića NJegoša i pjesme Edgara Alana Poa, dok su u monografijama predstavljeni pjesnici Aleksandar Sergejevič Puškin, Šandor Petefi i Hajnrih Hajne.
Vršilac dužnosti pomoćnika ministra prosvjete i kulture Republike Srpske Milica Kotur rekla je da ova izložba pokazuje značaj očuvanja kulturne baštine i izrazila nadu da će je vidjeti što veći broj građana.
Ona je podsjetila na dosadašnju saradnju Narodne i univerzitetske biblioteke Republike Srpske i Narodne i univerzitetske biblioteke Srbije koja je, kako je rekla, dala značajne rezultate u razmjeni bibliotečke građe i stručnih dostignuća u oblasti bibliotekarstva.
Autor izložbe Dejan Vukičević rekao je da izložba predstavlja reprezentativan izbor od 38 eksponata, te da su najzanimljivije najmanje knjige u zbirci - "Očenaš" na sedam svjetskih jezika i "Olimpijska zakletva" sa igara u Minhenu 1972. godine, dimenzija šest puta šest milimetara, čiji su izdavači "Valdman i Ficner" iz Minhena.
"Najređi primerak je `Uspomena svjetskog rata`, koji predstavlja manifest kajzera Franca Jozefa na hrvatskom jeziku. Jozef se obraća srpskim vojnicima, objašnjavajući im zašto je morao da povede rat protiv Srbije", rekao je Vukičević.
On je dodao da polovinu zbirke predstavljaju knjige poznatog izdavača i grafičara Karolja Andruška.
"Bogata tradicija minijaturnih knjiga bila je prisutna u Sovjetskom Savezu sedamdesetih godina prošlog vijeka, zato što su bile ekonomične i mogle su da služe popularizaciji političkih ideja", rekao je Vukičević.
Prema njegovim riječima, minijaturne knjige danas nisu popularne kao u drugoj polovini 20. vijeka, a jedan od inicijatora njihovog objavljivanja bila je i francuska kraljica Marija Antoaneta jer je voljela da ih drži u rukavici.
Direktor Narodne i univerzitetske biblioteke LJiljana Zečić Petrović rekla je da je ova izložba prva ovakve vrste u Banjaluci i da je dugo očekivana.
"Ovo su tipično bibliotečke izložbe, a građani će moći da vide i samu vještinu onoga ko je izrađivao te knjige", rekla je Petrovićeva.
Ona je izrazila nadu da će izložba u narednih 15 dana biti posjećena i za novembar najavila i multimedijalnu izložbu posvećenu Mihailu Pupinu, u saradnji sa Istorijskim muzejom Srbije.