U dupke punom "Staklencu" u Banjaluci u četvrtak uveče promovisana je knjiga beogradske istoričarke Latinke Perović "Dominantna i neželjena elita".
Zahvaljujući njemačkoj političkoj fondaciji "Fridrih Ebert" upriličena je promocija knjige "Dominantna i neželjena elita" Latinke Perović, koja se bavi političkim ličnostima u Srbiji u 20. i 21. vijeku.
Konkretno rečeno Dobricom Ćosićem, Markom Nikezićem, Kočom Popovićem, Milovanom Đilasom, Ivanom Đurićem, Novakom Pribićevićem, Slobodanom Inićem, Ivanom Stambolićem, Olgom Popović Obradović, Simom Ćirkovićem, Zoranom Đinđićem, Bogdanom Bogdanovićem i Radomirom Konstantinovićem.
Najprije je riječ uzeo jedan od osnivača i dugogodišnji urednik beogradskog lista "Danas", koji je izdavač ove knjige, Rade Radovanović naglasivši da je po izlasku djelo izazvalo kontroverze i velike reakcije na svim "našim" prostorima, od Slovenije do Makedonije.
"Takav odjek na neku istorijsku knjigu nisam vidio jako dugo, iako imam poprilično godina. Riječ je o djelu, da parafraziram istoričarku Dubravku Stojanović, koje postavlja istoriografiju na nove osnove", izjavio je beogradski novinar.
Potom je nešto više o "Dominantnoj i neželjenoj eliti" govorio Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, koji se najviše zadržao na objašnjavanju pojma "narodnjaštvo".
"Moramo da napravimo važnu terminološku distinkciju između liberalnog i radikalnog, odnosno da shvatimo u startu, da ono što je kod nas liberalno i radikalno, nije u državama zapadne Evrope. Kod nas u našim zemljama uobičajeno mišljenje je da je liberal onaj koji mrzi sopstveni narod, a radikal nešto suprotno odnosno osoba koja razumije svoju naciju. Kod nas je radikalnost odavno postalo 'mejnstrim' i nešto što je etablirano", rekao je Mujkić i dodao da je to gospođa Perović, po njemu, najbolje opisala u primjerima Marka Nikezića i Dobrice Ćosića.
"Prvi je bio za saradnju sa drugima i drugačijima, a drugi za rat. Nikezić je vidio Srbiju na Zapadu, a Ćosić okrenutu ka Moskvi. Kako je moguće da se čovjek, na primjer Dobrica Ćosić koji je bio radikalni komunista preko noći pretvori u zakletog nacionalistu? To autorka objašnjava pojmom 'narodnjaštva'. Iz tog narodnjaštva se fundamentalno razvio i brzo prešao u nešto što danas imamo u BiH - tzv. narodnjačko-rođački (rodijački) kapitalizam kako bi se očuvala 'svoja nahijska duša'. Ukoliko ste protivnik ili kritikujete ovo, sigurno ste liberal", pojasnio je sarajevski profesor, inače iz Brčkog.
Mujkić je potom pročitano štivo pokušao da primijeni na bosanskohercegovačke okvire i shvati razloge zbog kojih je počeo rat u bivšoj Jugoslaviji.
"Kod nas u BiH postoje 'profesionalni zastupnici vitalnih nacionalnih interesa', koji raspolažu svim materijalnim i nematerijalnim resursima. Oni dijele zajedničke interese iako ne pripadaju istim narodima, već da upotrijem 'retrogradan' izraz, imaju zajedničku 'klasnu svijest'. Primjer su njihove osude socijalnih protesta ili LGBT populacije bez obzira na nacionalnu pripadnost. Njihova jedina borba odvija se u okvirima svoje klase".
Prema njegovim riječima, posebna važnost djela Latinke Perović je što čitaocu pomaže da napravi otklon od dominacije idoleogije.
"Čitajući ovu knjigu shvatite da uprkos trenutnoj situaciji postoji alternativa postojećim elitama iako je liberalna ideja poražena pošto danas već od vrtića kreću nametanja etnonacionalizama kroz vjeronauku. Ali, to ne znači da će biti poražena i u budućnosti", naglasio je Mujkić.
Sarajevski književnik i publicistaIvan Lovrenović dolazak na promociju u Banjaluku je doživio kao "najintimniji doživljaj" i zbog Latinke i njenog kapitalnog djela, ali i zbog činjenice da se našao u gradu na Vrbasu.
"Htio bih da se izdvojim od onoga što u ovom trenutku razdvaja današnje Sarajevo od današnje Banjaluke", rekao je Lovrenović i ukratko pokušao da objasni svoje impresije o "Dominantnoj i neželjenoj eliti".
"Ova knjiga ima više slojeva, ali meni je važno da se Latinka, baveći se ljudima, pronašla ključ koji se ne bavi spektaklima već je spustila sondu u ono što se naziva političko-istorijski proces. To je njena strast i u tome joj nema ravne u ovim našim državama".
Lovrenović je napravio i malu digresiju na Mujkićevo izlaganje naglasivši da se obrazac (liberalno-radikalno) može primijeniti na akademske, intelektualne i vjerske elite.
"To je u BiH pomalo u sjeni, ali evidentna je instrumentalizacija nauke (pseudonauke). Naše intelektualne elite su izdale onaj primarni 'movens' odnosno pojednostavljeno rečeno 'potragu za istinom'".
"Zaista kako se naš čovjek od komuniste preko noći pretvorio u nacionalistu? Latinka narodnjaštvom objašnjava i to, ali ima toga još. Cijeli naš komunistički sistem bio je postavljen i kao parareligiozan. Ideologija je postala parareligija (partija), ali po meni je glavni krivac naša struktura vjerničkog mentaliteta. I to one najgore osobine, poput poslušnosti, žeđi za autoritetom, nekritičko mišljenje...To je bio humus iz koje su ljudi iz komunista postajali nacionalisti".
Poznata beogradska istoričarka se zahvalila svim učesnicima promocije, kao i Banjalučanima na pozivu koji ju je prema sopstvenom priznanju, jako obradovao.
"Hvala Mujkiću, prvi put sam ga slušala, ali se krećemo na istoj liniji, Lovrenoviću što je sam našao za shodno da govori na mojoj promociji, iako se nisam usudila sama da ga pozovem mada smo saradnici još iz sarajevske "Svjetlosti", koja je objavila moju knjigu "Zatvaranje kruga". Nju niste mogli da nađete u Beogradu, a na žalost je veliki dio tiraža nastradao u plamenu rata. Ipak, neki primjerci su sačuvani i svjedoče kao sugestija u namjeri da se spriječi ono što je dolazilo u bivšoj Jugoslaviji, a posebno BiH".
Priznala je takođe da je tokom dosadašnjih promocija "Dominantne i neželjene elite" govorilo više od 30 vrlo kompetetnih ljudi, ali da je Lovrenović primjetio jednu važnu stvar - da se knjiga odmah po objavljivanju našla u središtvu kontroverzi.
"U Zagrebu su mi rekli: 'Mi nemamo takvu knjigu'! To ne kažem da bi sebe hvalila već da istaknem kako je Srbija bila centar jugoslovenske drame i inicijator strašnih procesa. Jako mi je teško da zamislim regeneraciju, ali nisam baš toliko veliki pesimista. Osjećam dolazak nekih novih mladih snaga", dodala je Latinka i naglasila da o njenoj novoj knjizi i drugačija mišljenja.
"U tim viđenjima se preklapaju dva pola - oni vide sebe kao ljevičare i desničare, ali su čvrsto ujedinjeni kako se ne bi pojavila neka alternativa. Tako je u kulturi, politici, religiji...Takvi kritičari ne govore mnogo o djelu već samo o meni kao autorki neprestano pitajući: 'Otkud joj pravo da napiše ovakvu knjigu?", rekla je između ostalog Latinka Perović u Banjaluci.
