Više od pola godine je prošlo od kada su sa vrata Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu skinute daske koje su sprečavale građane da skoro tri godine uđu u jednu od najznačajnijih kulturnih institucija u državi.
Vrata Zemaljskog muzeja ponovo su otvorena 15. septembra 2015. godine, a od tada ova institucija je posjetiteljima ponudila veliki broj izložbi, ali i druge vrste sadržaja kao što su Sarajevo Fashion Week i "Noć u muzeju" koji je ugostio 250 učenika.
"Trudimo se da ponudimo što više aktivnosti. Mislim da to publika vidi. Za proteklih pola godine smo imali veći broj posjeta nego prethodnih godina za cijelu godinu. Na tome nećemo stati“, rekao je za MONDO Mirsad Sijarić, vršilac dužnosti direktora Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine.
Međutim, kako kaže, entuzijazam će prije ili kasnije izlapiti.
"Ovaj problem zahtjeva sistematska rješenja i ništa drugo. Radnici Zemaljskog muzeja i pored pohvala koje dobijaju u zadnje vrijeme i dalje čekaju platu za decembar 2012. godine. Ne znam kada ću se potpisati na taj dokument i kada će se ta plata isplatiti“, kazao nam je Sijarić.
Muzej je zbog nebrige vlasti i neriješenog pravnog statusa zatvoren je 4. oktobra 2012. godine. U razgovoru za naš portal Sijarić naglašava da ni danas nema većih promjena u odnosu države prema ovoj kulturnoj instituciji.
"U takvoj smo situaciji da je više degutantno objašnjavati ljudima. Stranci, diplomatski kor pokušava da ubijedi naše strukture u nešto što u normalnom svijetu nikoga ne bi trebalo ubjeđivati, a to je da ovakve institucije trebaju da funkcioniraju. Nikome nije jasno šta se to ovdje dešava i zašto to ljudi rade“, kazao je Sijarić.
Izostanak podrške državnih institucija, prema Sijarićevim riječima,nije jedini problem. On kaže kako je poražavajuće to što nisu od početka imali podršku kulturne javnosti u Sarajevu.
"To je ono što se promijenilo ovom akcijom 'Ja sam muzej'. Teško smo radili šest mjeseci da bi promijenili sliku o radnicima koji su ovdje u Muzeju. Za to veliku zahvalnost dugujemo organizaciji Akcija“, istakao je v.d. direktor Zemaljskog muzeja za MONDO.
Ovome je, podsjećamo, prethodila i izložba Zijaha Gafića „Čuvari Muzeja“, kojom se pokušala skrenuti pažnja na radnike ovog muzeja, koji su godinama radili bez ikakve novčane nadoknade.
Njihovo zalaganje za opstanak i stabilan rad Zemaljskog muzeja je prepoznato i van granica naše zemlje. Tako su uposlenici ove najstarije moderne, kulturne i naučne ustanove zapadnog tipa u našoj zemlji dobili nagradu Europa Nostra, najveće evropsko priznanje u oblasti naslijeđa.
“Za nas ona ima simboličnu vrijednost u smislu da smo nagrađeni za ono za što smo ovdje optuživani. Naša javnost se sjeća da smo optuživani da smo neradnici, da smo kriminalci, a bilo je kvalifikacija i da smo teroristi, zato što smo uskratili određene stvari našoj javnosti, a mi smo sve vrijeme pokušavali da radimo u interesu našeg društva, ne samo u ličnom interesu“, kazao je za MONDO Sijarić i dodao da bi nagrada mogla imati i finansijski karakter, ali da će se to znati tek u narednim danima.
„Od svih dobitnika, u narednih 15-ak dana će biti odabrani oni koji će dobiti i finansijsku nagradu koja je skromna i simbolična, ali će ipak da znači“, kazao je Mirsad Sijarić.
On je na kraju razgovora za naš portal istakao da je ova nagrada odličan primjer političarima da se počnu baviti „problemom“ Zemaljskog muzeja.