Kultura! Viču plenumi; zalažu se inicijative; pomjeraju se festivali; zasjedaju savjeti; formiraju se odjeljenja.
Na čelo radnog tijela Savjet za kulturu pri Skupštini grada u Banjaluci imenovan je najmlađi odbornik, Draško Stanivuković, član Partije demokratskog progresa.
Pošto je kultura imenica koja ove jeseni odzvanja eterom banjalučkih internet portala, društvenih mreža, a sve češće i u vijećnicama i salama za sastanke, čini se da je ovo imenovanje bilo šlag na tortu, oko čijeg ukusa se mnogi neće složiti, a najviše zahvaljujući samom odborniku koji se ubrzo pohvalio:
„U narednoj godini mogu da vam obećam da za početak dvije stvari nećemo dozvoliti: da se Freš Vejv festival održava u periodu obilježavanja godišnjice ,,Oluje” najvećeg egzodusa srpskog naroda u modernoj istoriji. Da Zimzograd i naredne godine ne bude na latinici. Ćirilica je obilježje našeg identiteta i treba da je čuvamo i njegujemo.”
Zanimljivo je da u proteklom sazivu odluke gradskih radnih tijela (komisija, savjeta, odbora) nisu bile obavezujuće za Skupštinu, ali sada jesu sada jesu pa je sve mnogo ozbiljnije iako je činjenica da partije koje su na vlasti imaju većinu i u radnim tijelima.
Nenamjeno i neznajući „freš“ odbornik Stanivuković je jedno obećanje „već ispunio” jer se od ljetos zna da se pomenuti festival neće održati u istom terminu kao prošle godine. Ali kultura je, kako se to kaže „širok pojam“ i u njen šešir stane svašta. To primjećuje i Mirna Savić Banjac, odbornik iz redova NDP-a i član sada već famoznog Savjeta za kulturu.
„Kultura je širok pojam, pa onda sa poluinformacijama posrćemo negdje između ustajanja starijim osobama u javnom prevozu i novca za Filharmoniju. Ne znamo šta je za nas kultura i šta želimo postići s njom u ovom gradu, napretka nema.“
„Bez ozbiljne kulturne strategije, sa sporadničnim reagovanjima na neke pojave, dešavanja, prepucavanja i slično, nećemo daleko stići. Kultura je širok pojam, pa onda sa poluinformacijama posrćemo negdje između ustajanja starijim osobama u javnom prevozu i novca za Filharmoniju. Ne znamo šta je za nas kultura i šta želimo postići s njom u ovom gradu, napretka nema. Ovo je 21.vijek i ne moramo sve sami. Mnoge ozbiljne kulturne strategije su dostupne na internetu. Pročitati, analizirati, pronaći svoj put, prilagoditi. Vidim da se nove revolucionarne ideje često svode na: dajte nam više para,“ piše Savić Banjac u svojoj reakciji na temu koja je pomalo neočekivano dobila pažnju.
Na tragu ovog što ona piše bila je i nekolicina umjetnika, novinara i pregalaca koji su još u oktobru pokrenuli Inicijativu građanja pod nazivom „Kultura kulturi“.
„Pozdravljam svaku zdravu inicijativu i svaki iskorak koji bi u sferi kulture donio napredak; Smatram da je veoma važno napomenuti sljedeće: Samo one inicijative koje već na početku imaju jasno definisane ciljeve i strategije mogu postići uspjeh, inicijative čiji će rezultati, pa makar i mali, biti opipljiviji, inicijative koje mogu da okupe veliki broj umjetnika i radnika u oblasti kulture koji će prepoznati da je to jedini put da se stvori pozitivna klima”, kaže Savić Banjac za Mondo i dodaje da Banjaluka sa svojim potencijalom, može i mora mnogo više, mora kulturu „preseliti“ i među sve građane, ali i nove prostore koji će biti namijenjeni za ove ciljeve.
To „mnogo više“, složiće se skoro svi, podrazumijeva oživljavanje programskih aktivnosti u Banskom dvoru. Ne samo aktivnosti, dodali bi u inicijativi Kultura kulturi, već oživljavanje i same zgrade Banskog dvora u kojoj zaključani i prašnjavi čame kvadratni metri neiskorištenog prostora. Inicijativa je pokrenula peticiju da se to promijeni.
„Uputićemo zvaničan zahtjev gradonačelniku da nas podrži u ideji da se dio Banskog više otvori za sve stvaraoce i simpatizere kulture, umjetnosti. Za sada imao dvadesetak aktivnih članova iz svijeta likovne, muzičke, dramske, filmske umjetnosti i novinarstva, prosvjete, a želja nam je da i dalje okupljamo sve kulturne, nenametljive ljude koji imaju šta drugo ponuditi osim refleksije opšte depresije i da se borimo za druge pozitivne stvari, a mimo ikakve politike i pojedinčanog interesa,” kaže Danijel Mihić prosvjetni radnik, humanista i jedan od pokretača incijative. Peticiju možete potpisati na raznim lokacijama u gradu, kafićima, galerijama i ustanovama.
U međuvremenu, čini se, na istom talasu početkom decembra organizovan je i Kulturni plenum u Banskom dvoru. 172 delegata plenuma i 84 gosta bila su saglasna u ocjeni da kulturni život Banjaluke treba da osmišljavaju ljudi iz struke, koji imaju biografiju i rezultate. Članovi ovog plenuma organizovano su došli na raspravu o nacrtu gradskog budžeta i između ostalog, tražili da se izdvajanje za kulturu u Banjaluci poveća na jedan odsto iznosa gradskog budžeta jer sada iznosi samo 0,5 procenata - Mondu je rekao režiser Aleksandar Pejaković, član plenuma.
Plenumaši su podržali plan gradonačelnika Banjaluke Igora Radojičića „da kultura dobije bolji status u gradu” i njegovu odluku da se u administrativnoj reorganizaciji odvoji odjeljenje za kulturu, koje će, kako saznajemo, voditi Natalija Trivić, odbornik iz redova stranke Ujedinjena Srpska. Podsjetimo, naredne godine će i Kulturni centar Banski dvor dobiti novo rukovodstvo.