• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Od prokišnjavanja do nadogradnje i digitalizacije

U Muzej RS godišnje svrati između 12 000 i 15 000 posjetilaca, ali to su mahom đačke ekskurzije i ova institucija mora poraditi na atraktivnosti, kaže direktor Miladin Savić u intervjuu za Mondo.

 Izvor: MONDO
Miladin Savić, Muzej RS Izvor: MONDO

U mnogim gradovima muzeji su najatraktivniji dio turističke ponude i primijetno je da i naši turisti kada idu u druge gradove, pogotovo one veće i poznatije, posjete bar poneki muzej. Često su to isti ljudi koji nikada nisu bili u muzeju u svom gradu.

O tome i o drugim preprekama, ali i uspjesima koje doživljava Muzej Republike Srpske, razgovarali smo sa Miladinom Savićem, direktorom najznačajnije i najstarije muzejske institucije u Republici Srpskoj.

Kako ocjenjujete posjetu Muzeju Republike Srpske? Koliko tu ima turista koliko domaćih posjetilaca? Kako privući više ljudi da dođu u Muzej?

Muzej se već više od osamdeset godina bavi prikupljanjem, čuvanjem i prezentovanjem kulturnog, istorijskog i prirodnog blaga Republike Srpske. Svoje bogate zbirke prezentujemo, najširoj publici, putem stalne izložbe, povremenih izložbi, muzejskih predavanja i časova, revija, radionica za djecu i sl. i na ovaj način mi pokušavamo da što više naših građana i stranih turista upoznamo sa našom veoma bogatom istorijom, tradicijom i kulturom.

Veliki broj naših posjetilaca uopšte ne plati ulaznicu, koja iznosi samo 1 KM. Ako bi smo uspjeli da naplatimo sve ulaznice i da povećamo broj posjeta, sami bi smo ostvarili značajan prihod.

 Kada govorimo o brojkama, Muzej Republike Srpske godišnje, u prosjeku, obiđe između 12 000 i 15 000 posjetilaca. Ovo je veoma dobra brojka, za naše prilike, ali mi želimo da Muzej učinimo što atraktivnijim mjestom i da se ovaj broj poveća.

Naša najvjernija publika su đaci iz osnovnih i srednjih škola iz Banjaluke i drugih djelova Republike Srpske, odnosno đačke ekskurzije koje dolaze u Banjaluku. Stariji posjetioci nešto rijeđe obilaze Muzej ali i oni su prisutni. Strani turisti po pravilu, kada dođu u Banjaluku obiđu i nas.

Da bi se broj posjeta povećao, bitna je i dobra saradnja sa Turističkom organizacijom Banjaluke, Turističkom organizacijom Republike Srpske i sa Ministarstvom turizma. Ministarstvo prosvjete i kulture je ono koje nas stalno podržava i finansira skoro sve naše projekte. Još jedan od načina pridobijanja posjetilaca je da pripremamo što atraktivnije izložbe. Ovim putem želim da pohvalim Odjeljenje za obrazovno pedagoški rad koje je uvjek u kontaktu sa našim posjetiocima, kao i veoma stručne kustose Muzeja iz svih oblasti, arheologije, istorije, prirodnjake, etnologe, istoričare umjetnosti. Jer svi oni svojim radom čine promociju Muzeja. Radom naših kustosa Muzej Republike Srpske je prepoznat i od drugih muzeja iz okruženja i cijelog svijeta. Takođe moram da pohvalim i rad naših konzervatora i preparatora koji se svakodnevno brinu za naše predmete i koji im svojom stručnošću i znanjem produžuju vijek.

Koji su najveći problemi i ograničenja za funkcionisanje Muzeja Republike Srpske (tehnički, finansijski ili neki drugi)?

Kada govorimo o problemima i ograničenjima moramo da pođemo od toga u kojem vremenu mi živimo. Mladima je mnogo jednostavnije da iz svojih soba putem interneta ili nekih drugih medija pogledaju izložbe ili nešto drugo vezano za našu djelatnost, nego da dođu i obiđu Muzej. Zato mi moramo da radimo na atraktivnosti. Kada sam govorio o posjećenosti muzeja, veliki broj naših posjetilaca uopšte ne plati ulaznicu, koja iznosi samo 1 KM. Ako bi smo uspjeli da naplatimo sve ulaznice i da povećamo broj posjeta, sami bi smo ostvarili značajan prihod. 

Mi se finansiramo od strane Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i u nešto manjem obimu Ministarstva civilnih poslova BiH, ali kako se kaže da su muzeji neprofitabilne institucije, novca uvijek fali za sve naše projekte. U poslednje vrijeme okrećemo se i stranim projektima i donacijama. Značajniji izvor dodatnih sredstava možemo da ostvarimo putem projekata Kreativne Evrope.

Šta biste izdvojili kao najvrijedniji od predmeta među zbirkama u Muzeju?

Novinari često postavljaju ovo pitanje, ali kako smo mi muzej kompleksnog tipa i kako imamo više odjeljenja ne bih baš ocjenjivao koji je predmet najvrijedniji. Pojedinačni predmet izvađen iz konteksta ne znači mnogo. Prije bih govorio o značaju i vrijednosti Zbirki i Kolekcija. Vrijednost Zbirke ili Kolekcije se ogleda u njenoj kompletnosti, značajnom istorijskom događaju isl. Tako da svako naše Odjeljenje čuva veoma bogate zbirke. Želim da istaknem Zmijanjski vez, koji je od 2014 godine upisan na UNESKO-vu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa. Ali ovim nikako ne želim da umanjim značaj i drugih Zbirki koji se čuvaju u Muzeju Republike Srpske.

Da li se Muzej nalazi u adekvatnim prostorijama i kako poboljšati uslove za rad?

Kada govorimo o muzejskom prostoru, mi prevashodno mislimo na one prostorije u kojima su smješteni muzejski predmeti, odnosno govorimo o depoima i izložbenim prostorijama. Depoi moraju da budu dobri, da se u njima tokom čitave godine ostvare adekvatni mikroklimatski uslovi da predmeti budu u uslovima onakvim kakim trebaju. Naši depoi su veoma dobri, što malo koji muzej u Republici Srpskoj i BiH ima.

U narednoj godini, najznačajniji projekat će biti rad na digitalizaciji i dokumentaciji muzejske građe, kao i odlazak naše izložbe „Zmijanjski vez“ u Moskvu.

 Jedno vrijeme smo imali problem sa prokišnjavanjem ravnog krova iznad Stalne postavke, ovaj problem smo sanirali. Ali da bi u potpunosti zaštitili našu Postavku, cilj nam je da na ovom dijelu krova izvršimo nadogradnju. Na ovaj način bi zaštitili predmete a i Muzej bi dobio dodatne prostorije, kojim bi unaprijedili rad. Planiramo da tu izgradimo još kancelarijskih prostora, radionice i ateljee za naše konzervatore, kao i nekoliko sala za pivremene izložbe, za projekcije i prezentacije.  Moram napomenuti da je Muzej smješten na veoma atraktivnoj lokaciji u samom centru grada i sa nekoliko građevinskih intervencija mi bi mogli značajno da unaprijedimo naš rad. Oko ove nadogradnje mi smo već razgovarali i sa Gradskom upravom i sa ministarstvima koja su nadležna za ovu oblast.

Na kojim istraživačkim projektima radite?

Svake godine mi nudimo više značajnih projekata od arheoloških iskopavanja pa do izložbi u Muzeju. Da bi sve ovo adekvatno radili, opet napominjem i rad naših konzervatora. Jer muzeji su sistemi u kojima svi imamo značajnu ulogu. U narednoj godini, najznačajniji projekat će biti rad na digitalizaciji i dokumentaciji muzejske građe, kao i odlazak naše izložbe „Zmijanjski vez“ u Moskvu. Ali nikako ne smijemo zanemariti i druge projekte. Ovih dana smo otvorili izložbu „Antička zbirka Muzeja RS II“ i izložbu „Ustaška propaganda 1941 - 1945“. Ovih dana je otvorena i izložba o Spiridoni Špiri Bocariću, kaja je bila zajednički projekat nekoliko muzeja iz okruženjau kojoj je učestvovao i naš istoričar umjetnosti, izložba je otvorena na Cetinju u Crnoj Gori. Pripremamo se i za sajmove knjiga u Beogradu i Zagrebu gdje ćemo prezentovati našu veoma bogatu izdavačku djelatnost. Želim da istaknem i da učestvujemo u nekoliko međunarodnih projekata.

U ovoj godini smo u okviru projekta "Tradicija i inovacija" organizovali Okrugli sto na temu Rad pedagoških službi u muzejima u regionu, kojem su prisustvovali pedagozi iz 11 muzeja iz BiH, Srbije, Hrvatske i Slovenije. Tom prilikom smo potpisali Protokol o saradnji sa Etnografskim muzejom iz Beograda i Muzejom Vojvodine iz Novog Sada. U ovoj godini smo potpisali i Sporazum o saradnji sa Muzikološkim institutom SANU iz Beograda.

Da li su mladi ljudi zainteresovani za arheologiju, etnologiju, istoriju, za muzejsku djelatnost uopšte, i da li sarađujete sa fakultetima i studentima?

Ako kažemo da muzej obiđe između 12 000 i 15 000 posjetilaca a najveći broj su mladi ljudi onda možemo da kažemo da su oni veoma zainteresovani. Na nama je kako ćemo da ih i dalje učimo našoj istoriji, tradiciji i kulturi. Rekao sam da će u sledećoj godini najvažniji projekat biti rad na digitalizaciji muzejske građe u ovaj projekat planiramo da uključimo zainteresovane studente da pomažu našim kustosima na tom dugotrajnom procesu a na taj način i oni mogu da uče ono što se radi u muzejima. Naši muzejski časovi se pripremaju kako za đake tako i za studente. Često nam dolaze studenti koji pišu seminarske radove, diplomske radove ili magistarske i doktorske teze i kojima mi omogućavamo uvid u naše zbirke da oni što kvalitetnije odrade svoje zadatke. Saradnja je dobra.

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop