Hrvatskom književniku Damiru Karakašu danas je uručena nagrada Kočićevo pero za roman "Sjećanje Šume" na zagrebačkom sajmu knjige Interliber
Hrvatski književnik Damir Karakaš ovogodišnji je laureat književne nagrade Kočićevo pero za jesen 2017. banjolučke Zadužbine Petar Kočić, za roman "Sjećanje šume", koja mu je dodijeljena u petak u Zagrebu u sklopu sajma knjige Interliber uz poruku kako je riječ o inteligentno pisanom djelu moderne kompozicije i dinamičnog ritma koje sažetošču, uvjerljivošću i estetskom sugestijom vraća povjerenje u literaturu, javlja Hina.
Nagrada se od 1995. dodjeljuje za visoka postignuća u savremenoj književnosti i odanosti ljepoti Kočićeve ideje i misli, a Karakašu ju je jednoglasno dodijelio žiri u sastavu Miljenko Jergović, Mladen Vesković, te direktor i glavni urednik Zaklade i predsjednik prosudbenog žirija Nikola Vukolić, navodi agencija.
"Književna nagrada Kočićevo pero dodjeljuje se više od 20 godina, s proljeća, ljeta, jeseni i zime, onim djelima koja, rekli bismo, Kočićevo pero sanja kao svoje djelo, a koja sanjaju Kočićevo pero kao svoje pero", rekao je Vukolić na svečanom uručenju u Paviljonu 6 Zagrebačkog velesajma.
On je istakao kako se nagrada tradicionalno uručuje upravo na Interliberu, stvarajući most između Zagreba i Banjaluke, a u 40. godini održavanja sajma, "danas je Zagreb najveća biblioteka svijeta, čije riječi povezuju čovjeka s čovjekom".
"Knjiga Damira Karakaša djelo je komponirano poput mozaika u kojemu se iznijete epizode asocijativno šire u svim pravcima, dok su događaji tek nagoviješteni, a na čitatelju je da ih razvije i usmjerava u pravcu koji odgovara njegovu doživljaju i poimanju stvari", rekao je Vukolić obrazlažući odluku žirija.
Roman je još od antičkih vremena bio književni oblik koji je uživao najveći ugled i skretao na sebe najozbiljniju pozornost, a činjenica da je ove godine iz tiska izašlo treće izdanje toga Karakaševa romana – u vrijeme kada interes za knjigu pada i kada je svijet zahvatila pandemija nečitanja – "doista je pozornosti vrijedan izuzetak", ocijenio je.
"'Sjećanje šume' Damira Karakaša je jedno inteligentno, zanimljivo djelo, moderne kompozicije, dinamičnog ritma, čistog jezika i maksimalne ekonomizacije vremenom i prostorom, roman o odrastanju, seoskom djetinjstvu dječaka koji otvorenim očima gleda svijet oko sebe, željan da ga upozna, doživi nešto neobično, nesvakidašnje i uzbudljivo", mišljenje je žirija.
Treće izdanje romana dokaz je da je pisac "uspio naći formulu djela koje sažetošću, uvjerljivošću i estetskom sugestijom vraća povjerenje u literaturu, koja ispunjava biće svojom ukupnom prisutnošću".
Damir Karakaš (1967.) napisao je još knjigu putopisa "Bosanci su dobri ljudi" (1999.), romane "Kombetari" (2000.), "Kako sam ušao u Europu" (2004.), "Sjajno mjesto za nesreću" (2009.) i "Blue Moon" (2014.); zbirke priča "Kino Lika" (2001.), "Eskimi" (2007.) i "Pukovnik Beethoven" (2012.), te drame "Skoro nikada ne zaključavamo" (2009.) i "Snajper" (2013.).
Pisac koji je pažnju kritike i javnosti stekao svojim bespoštednim literarnim prikazima života u Lici, u svojem se romanu "Sjećanje šume" ponovno bavi krajem u kojemu je rođen i odrastao, porodicom, odnosom s ocem, ali s fokusom na djetinjstvo.
Nekadašnji novinar – godinama je radio kao novinar crne hronike Večernjeg lista – Karakaš je jedan od najzapaženijih pisaca hrvatske književne scene posljednjih petnaestak godina, knjige su mu prevođene na desetak jezika, zbirka priča "Eskimi" ujedno je i prvi prijevod neke knjige hrvatske književnosti na arapski jezik, a jednu njegovu priču iz "Pukovnika Beethovena" objavio je i kultni američki časopis za književnost iz San Francisca McSweeny's Quarterly.
Kočićeva nagrada tradicionalno se uručuje upravo na Interliberu, stvarajući most između Zagreba i Banjaluke...
Karakaš je i uspješan scenarist i dramatičar. Njegovu dramu "Skoro nikad ne zaključavamo" postavio je u sklopu predstave Zagrebački pentagram 2009. na sceni ZKM-a redatelj Paolo Magelli; dramu "Snajper" režirala je 2013. u ZKM-u Franka Perković, a u Abidjanu u Obali Slonovače na francuskom ju je postavio Ivica Buljan. Po knjizi "Kino Lika" reditelj Dalibor Matanić snimio je film, a po romanu "Sjajno mjesto za nesreću" postavio dramu u HNK Rijeka.
Njegova knjiga "Sjećanje šume" (2016.) objavljena je u izdanju nakladnika Sandorf.
Glavni urednik Sandorfa Ivan Sršen rekao je kako je ta nagrada velika potvrda Karakaševe "kvalitete kao pisca, te njegove širine kao osobe, jer ta knjiga je uvelike i autobiografska, ali i ozbiljnosti, u smislu recepcije". "Damir Karakaš je zaslužio tu nagradu", poručio je.
Član žirija, književnik Miljenko Jergović ocijenio je kako je Damir Karakaš "jedan od onih pisaca koji su kao pogođeni za povezivanje s imenom i djelom Petra Kočića".
"Na određen način vezuje ih 'outsiderski' položaj u književnosti kojoj pripadaju, povezuje ih neka vrsta pobune prema društvenim i socijalnim aspektima te književnosti i, na kraju, povezuje ih izvanredna vještina, snaga i moć pripovijedanja", rekao je Jergović.
Karakaš je zahvalio žiriju na nagradi, istaknuvši kako je to za njega jedna od "iskreno najozbiljnijih i najvažnijih nagrada na području regije". "Petar Kočić mi je oduvijek bio jako bitan kao pisac, od malih nogu, njegove su priče oduvijek u meni. Upravo zbog tog pisanja, te strasti prema jeziku, posebno mi je drago što sam dobio tu nagradu", kazao je.