• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Beskrajna igra premještanja kockica

Autori mondo.ba Autori Siniša Stanić

U Muzeju savremene umjetnosti RS u Banjaluci večeras je održano predavanje Miška Šuvakovića, beogradskog teoretičara umjetnosti, povodom izložbe "Was ist Kunst Bosnia and Herzegovina / Heroji 1941–1945" koja je juče otvorena u MSU RS.

  Beskrajna igra premještanja kockica Izvor: Siniša Stanić/MONDO

Izložbi su prisustvovali i autori izložbe, članovi slovenačke umjetničke grupe Irwin, pripadnici kontroverznog umjetničkog kolektiva Neue Slowenische Kunst, koji su fokus ex-Yu i svjetske javnosti privukli u zadnjoj deceniji postojanja bivše Jugoslavije.

Predavanje Šuvakovića o avangardnoj umjetnosti i umjetnicima bivše jugoslavije, principima i djelima grupe Irwin i NSK, po riječima samog predavača, moglo bi se otegnuti u beskonačnost, a galerija MSU RS prepuna zainteresovanih slušalaca koji su sa velikom pažnjom slušali bujicu njegovih opservacija govori u prilog tome da tako nešto možda i ne bi bilo toliko loše...

Prenosimo vam neke od najinteresantnijih dijelova predavanja, održanog u potpunosti u skladu sa tezom da je "retorika, u stvari, moć ubjeđivanja"...

"Postoji veliko uvjerenje humanističkih nauka i istorije umjetnosti, a to je da mi otkrivamo činjenice u istoriji, a iza toga se u stvari krije jedna stvarnost, strašna stvarnost, opasna stvarnost, riskantna stvarnost, a to je da se istorija uvijek konstruiše. Istorija umjetnosti je skup konstrukata, skup fantazama koji se prevode u diskurs, u riječi, u slike ili ideje, da bi se locirala jedna mogućnost. Zapravo, uvijek ima više od jedne istorije, uvijek više od jedne priče i više od jednog narativa..."

"Elementi avagardističkog pristupa su problematizacija aktuelnosti i to političko-etičke aktuelnosti, ragresija, skandal, nesigurnost... I to je nešto što je najvažnije. Treba priznati da od prve izložbe grupe Irwin, pa do ove ovdje, nismo sigurni sa čim se susrećemo, da to što vidimo zapravo jeste jedan skup iluzija koje su konstruisane na mjestu realnosti, a onda se suočavamo da je ta realnost vid iluzije...“

Izvor: Siniša Stanić/MONDO



"Svakako, jedna od figura koja se ovdje može spomenuti – Raša Teodosijević, beogradski umjetnik, koji je dao tu formulaciju ’Was ist kunst’, koja je ušla kasnije u čitav niz naslova radova i serija radova i izložbi koje je grupa Irwin radila. Ali, tu postoji jedna fundamentalna razlika. Teodosijević je termin ’Was is kunst’ povezao sa jednom performativnom situacijom. U socijalističkoj Jugoslaviji to je bila strašna formulacija, to je značilo - ti si Nijemac, a to je značilo ti si nacista, a nacista je onaj koji je ugrožavao socijalizam..."

"Koja je najača tradicija nas koji smo Balkanci, Srednjoevropljani, Centralnoevropljani? Svakako je tradicija totalitarizma. I ta tradicija totalitarizma je tražila svoju vidljivost..."

"Ono što je Irwin radio, preuzimajući slavne znake avangarde jeste pretvaranje u retoričke figure koje nas ubjeđuju na onaj načina na koji nas svaka ideologija ubjeđuje. Sad dolazimo do pitanja - šta je ideologija? Ideologija nije politika, to nije politička izjava predsjednika vlade, predsjednika republike, kraljice, kralja, ambasadora... Ideologija je način na koji jedan pojedinac ili jedna zajednica konstruišu svoju sliku realnosti, da bi preživjeli i da bi postojali kao subjekti... Retorika u slučaju grupe Irwin jeste pokazivanje na koji način ubjedljivost dominantnog društvenog poretka savremenog svijeta ostvaruje svoj učinak da bi poredak opstao..."

"Mislim da nismo krivi za raspad Jugoslavije"

Tokom predavanja članovima grupe Irwin iz publike je upućeno  pitanje "da li je Neue Slowenische Kunst zaslužan za raspad Jugoslavije". Borut Vogelnik rekao je da "misli da ne", kao i da su članovi grupe u stvari bili za više socijalizma, a ne za raspad. Miran Mohar se nadovezao da je njihov projekat za posljednji Dan mladosti u Jugoslaviji (kada je izbio skandal zbog plagiranja nacističkog plakata) "bio kritika toga da bi socijalizam trebao da bude socijalističniji i da se ukine kult ličnosti koji se činio neprimjeran na ljevici i koji je logičan na desnici, ali je na ljevici bio problematičan još više".

"Ko su ovi narodni heroji... Svi oni čine taj korpus heroizma, ali čine i korpus represije. Sa pobjedom socijalističke revolucije građanski slikari pejzaža, aktova, portreta su odjednom ušli u realizam revolucije. Veoma brzo ove slike su zaboravljene. Zaboravljene su u nekoliko talasa. Jedan talas zaboravljanja je bio ’55-’56 kada socijalistička Jugoslavija počinje da se otvara Zapadu, počinje da se uvodi uticaj modernizma u slikarstvo, pre svega Pikasa i Matisa, naspram socijalističkog realizma. Drugi talas zaborava se javlja sa pojavom neo-avangarde i konceptualne umjetnosti koje su u ovome vidjele tradicionalnu umjetnost, koju je trebalo politički i ideološki raskrinkati. Treći zaborav počinje 80-ih godina sa završetkom projekta socijalističkog društva, kada je izgledalo da je to jedna od završenih priča. Ta priča biva potpuno neinteresantna u vremenu populizma 2000-ih godina...

Ali, ova izložba sada je na talasu, na jedan složen način, sentimenta prema Jugoslaviji i socijalizmu, koji se prije svega javlja u mladim generacijama, koje su rođene na samom kraju socijalizma ili poslije tog kraja, koje sada u umjetnosti imaju tu priču koja je jugonostalgična i fundamentalno jugoslovenska, u smislu pokušaja obnove, kao odgovora na permanentne krize onogo što je nastalo kao tranzicijski svijet. Ova izložba pripada tom sentimentu, ali je istovremeno, ovim retro ramovima, dekonstrukcija tog sentimenta, istovremeno smo i sentimetalni i decentrirani, zapravo u jednoj beskrajnoj igri premještanja kockica, u kojoj je naš život ulog koji se mijenja, gubi i dobija svakim danom..."

Izložba "Was ist Кunst Bosnia and Herzegovina / Heroji 1941–1945" u MSU RS u Banjaluci sadrži portrete narodnih heroja i boraca iz vremena NOB-a, koji se 80 godina čuvaju u depoima Istorijskog muzeja Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a naslikali su ih najznačajniji bosanskohercegovački umjetnici iz perioda socijalističkog realizma od 1948. do 1953. godine.

Izložba će biti otvorena do 22. februara 2019. godine.

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop