Unesko je prošle sedmice objavio da je pjevanje uz gusle stavljeno na Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva, kao dio kulturnog naslijeđa Srbije.
Međutim, ova vijest izazvala je negodovanje u Albaniji jer tamo smatraju da su gusle, ili kako ih tamo zovu "lauta" njihov tradicionalni instrument.
Kako piše "Koha Ditore", prije nekoliko godina Albanija i tzv. Kosovo pokušali su zajedno da ovaj muzički instrument registruju u Unesku kao baštinu svog kulturnog naslijeđa, a ali ovaj zahtijev nije prihvaćen jer Kosovo nije član Uneska.
"Srbi su bili brži", navodi prištinski list.
"Ovaj stari muzički instrument široko je rasprostranjen širom Dinarske oblasti, od Slovenije do Albanije i dalje, od Rumunije, Bugarske, ali i Makedonije, Hrvatske, BiH. To je albanska lauta. Ali slične pjesme pjevaju i Sloveni sa instrumentom koji se zove gusle", piše Koha.
Kako navode, i Crnogorci koriste isti naziv kao i Srbi - gusle, i dijele tradiciju, ali instrument istog imena se koristi i u Rusiji, Češkoj, ali i u Arabiji. Dok Rumuni koriste isti naziv kao i Albanci - lauta.
"Ali kome pripada ovaj instrument, vizantijskoj ili arapskoj kulturi? Albansko Ministarstvo kulture kaže da je u kontaktu sa crnogorskim, kako bi se i druge zemlje Jugoistočne Evrope uključile u donošenju konsenzusa. Udruženi zahtjev ambasadora Albanije, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine je zato upućen Unesku", piše prištinski list.
Deklaraciju je u ime svih zemalja predstavio albanski ambasador pri Unesku, Ferit Hodža.