• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

"Briga za jezik je posao, ali i dužnost"

Autori mondo.ba Autori Siniša Stanić

Članovi Udruženja lektora RS proteklih mjesec dana obišli su sve gradske i prigradske škole u Banjaluci, gdje su dijelili pravopisnu knjigu "Jezikolovac". Pročitajte intervju sa predsjednicom ovog Udruženje Aleksandrom Savić...

 "Briga za jezik je posao, ali i dužnost" Izvor: Aleksandra Savić/MONDO

Nakon prošlogodišnje, izuzetno uspješne aplikacije "Jatolog", Udruženje lektora Republike Srpske u februaru 2019. izdalo je književno-likovnu brošuru sa pravopisnim rješenjima "Jezikolovac", koja je namijenjena djeci predškolskog i školskog uzrasta.

Brošura je sastavljena od tridesetak pjesmica čiji naslovi upućuju na najčešće pravopisne nedoumice, koje su podijeljene po oblastima i po složenosti.

Članovi Udruženja lektora RS, na čelu sa predsjednicom Aleksandrom Savić, vrijedno su zadnjih mjesec dana obilazili gradske i prigradske škole na području Banjaluke, gdje su dijelili svoje brušure. Odziv u školama je bio odličan, a "Jezikolovac" se veoma dopao učenicima, nastavnicima i direktorima tih obrazovnih ustanova.

Sa predsjednicom Udruženja lektora RS Aleksandrom Savić popričali smo o ovom sjajnom projektu. Na početku razgovora za MONDO interesovalo nas je kako je nastala ideja za "Jezikolovac" i ko je sve uključen u taj projekat…

"Ideja o pravopisnom priručniku zapravo i nije tako spontana. Prvo, Udruženje lektora od svog osnivanja posebnu pažnju obraća na djecu jer smatramo da jednom naučeni da vole, čuvaju i njeguju svoj jezik, oni ostaju posvećeni pravilnom govoru i pisanju i u budućnosti. Drugo, kada smo i sami učili jezička i pravopisna pravila ili ih i dalje učimo, primijetili smo da se ona najlakše usvajaju audio-vizuelnim pomoćnim sredstvima.

Prošle godine smo se prijavili na konkurs grada Banjaluka za sufinansiranje projekata u oblasti kulture, te je Odjeljenje za kulturu, turizam i socijalna pitanja podržalo našu akciju. Na ovoj knjizi radilo je pet lektora i jedan ilustrator. Milena, Saša i ja bili smo zaduženi za pisanje pjesama i osmišljavanje cjelokupnog izgleda i poruke 'Jezikolovca'. Profesori sa Filološkog fakulteta recenzirali su pjesmice, ali su ih i, zajedno sa lektorom, dobro provjerili i analizirali s obzirom na to da se radi o veoma osjetljivoj i prilično teškoj temi i u takvim situacijama materijalne greške nisu dozvoljene", kaže Aleksandra Savić.

U proteklih mjesec dana Aleksandra i članovi Udruženja lektora RS obišli su sve gradske i prigradske škole, od Krupe na Vrbasu i Kola do Piskavice kako bi podijelili ove knjige.

"Direktori i nastavnici, naročito srpskog jezika, pozdravili su naš trud, ali i izrazili želju da nam se pridruže. Neki se i sami bore za jezik i pravopis pa su tako škole pune pravopisnih ilustracija, pravila, kaligrafskih projekata itd. Učenici će kroz pravila napisana u knjizi prolaziti sa nastavnicima jer smo smatrali da je najbolje da ovaj priručnik bude pomoćno sredstvo na časovima jezika. Takođe, jedan dio tiraža poklonili smo pozorištu Jazavac koje je naš veliki prijatelj u borbi za kulturu", kaže Aleksandra.

Istovremeno sa ovim priručnikom, Udruženje lektora objavilo je konkurs "Jezikolovac", koji nagrađuje pronalazače najoriginalnijih pravopisnih grešaka. Potrebno je fotografisati uočenu pravopisnu grešku (društvene mreže, novine, televizija, službeni dokumenti, grafiti, nazivi objekata i slično), a zatim fotografiju poslati na imejl-adresu [email protected].

"Konkurs ‘Jezikolovac’ druga je ovakva akcija Udruženja, a nadamo se da će postati tradicionalna ili će nam se možda u njenom provođenju sljedeće godine pridružiti neka škola, kulturna ustanova ili institucija. Pravila su jasna i jednostavna – pronaći pravopisnu grešku, fotografisati je i objasniti. Želim istaći i to da konkurs ne postoji sam radi sebe ili radi nagrada. Njegov je cilj naglasiti važnost jezika i naučiti djecu da obraćaju pažnju na stvari oko sebe jer je to prvi korak ka znanju. Pravila se poslije lako uče, naročito putem pjesmica.

Takođe, drugu godinu zaredom ovaj konkurs pokazuje da nije istina da niko ne vodi brigu o jeziku – već dvije godine naši se sponzori sami javljaju da učestvuju u ovoj akciji, a imamo i veliki broj prijavljenih kao i podršku institucija, što znači da je društvo voljno da se pozabavi ovim pitanjem. Ove godine naši sponzori su pekara Manja, Prime Communications i Centar za edukaciju Pro Educa", kaže Aleksandra Savić.

Na pitanje MONDA koji je najbolji način borbe za očuvanje srpskog jezika, Aleksandra Savić kaže da to ne doživljava baš kao borbu.

"Borba podrazumijeva sukob, znači da je nešto izgubljeno, da mu možda nema spasa, da se zatire, a naš jezik ne shvatam tako. Ove dvije godine su, kao što rekoh, pokazale da je društvo spremno da se brine (eto prave riječi!) o svom jeziku, shvatili smo da to ne zahtijeva veliki trud i izdatke. Potrebna je samo spremnost da se zaista pozabavimo onim što nam je posao ali i dužnost", kaže Aleksandra.

Zanimalo nas je i koje su naredne aktivnosti Udruženja lektora RS…

"Naše akcije zavise od dvije stvari – prva su naravno problemi koje uočavamo u jeziku jer smo odlučili da nijedan naš projekat neće biti stvar forme nego će zaista proizilaziti iz potreba društva. Tako je osmišljena i naša prva aplikacija Jatolog koja je, pokazalo se, bila jako uspješna. Takođe, Udruženje zavisi i od partnera koji su voljni da nam pomognu u realizaciji planova. Vjerujem da će naredna akcija biti slična prvoj – da ćemo uspjeti napraviti još jednu aplikaciju koju smo već osmislili", kaže predsjenica Udruženja lektora RS.

Za kraj, pročitajte jednu edukativnu pjesmu Aleksandre Savić, koja je uvrštenu u knjigu "Jezikolovac".

.......

JABUKA MILA

Jabuka Mila
živjela je u dilemi
kako da napiše
kad se zacrveni.

Evo čita knjige
već dan peti
nikako da odluči
crveniti il’ crvenjeti.

Prvo nije znala,
al’ najednom joj se javi.
To bi moglo biti kad bojiš list il’ kosu na glavi.

Ostalo je još malo
rješenje već vidi.
Crvenjeti se kaže
kad se zastidi.

Odgovor je našla,
postade voćka zrela.
Otad joj se nije desilo
da je od neznanja pocrvenjela.

Pronađite MONDO na Facebooku, Twitteru ili Instagramu

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

NAJNOVIJE

Dnevni horoskop