Direktor Nacionalnog parka "Drina" na području srebreničke opštine Radomir Pavlović kaže da bi ovaj park uskoro trebalo da bude na listi prirodne svjetske baštine Uneska, što bi ujedno bilo i prvo prirodno dobro iz BiH na toj listi.
Pavlović je rekao da je to prijedlog iz BiH za Unesko i da vjeruje da će ovo biti prvo prirodno dobro iz Republike Srpske i BiH na listi svjetske baštine.
On je pojasnio da NP "Drina" sa lijeve, a NP "Tara" sa desne strane Drine, te parkovi prirode "Mokra Gora" i "Zaovine" u Srbiji čine jednu cjelinu kao prirodni rezervat biosfere.
Prema njegovim riječima, namjera je da u okviru prekogranične saradnje BiH i Srbije, taj prostor čini i jedinstvenu turističku ponudu kao "turistički prsten".
Taj prostor bi obuhvatao ova dva nacionalna parka sa kanjonom Drine između, te parkovima prirode, Arheološkim muzejom "Rimski municipijum" u Skelanima, akumulacionim jezerom Perućac na Drini, slapom i mostom na Žepi, srednjovjekovnim tvrđavama Klotjevac i Đurđevac, te Šarganskom osmicom, manastirima Rača i Dobrun, Višegradom sa poznatom ćuprijom i Andrićgradom, kao i Drvengradom na Mećavniku, te brojnim nekropolama stećaka.
"Ovo je područje izuzetno bogato kulturno-istorijskim spomenicima, prirodnim ljepotama i resursima, kao i životinjskim i biljnim vrstama u živopisnom kanjonu Drine visine nekoliko stotina metara i njegovim obroncima", naveo je Pavlović.
On je istakao da je ovo područje zanimljivo za ljubitelje riječnog, lovnog i ribolovnog, istorijskog i prirodnjačkog turizma, kao i ljubitelje sportova na vodi i alpiniste.
Pavlović očekuje da će u sastav NP "Drina" ući i Posebno lovište "Sušica", jedno od pet takvih u Srpskoj.
NP "Drina" formiran je 2017. godine odlukom Narodne skupštine Republike Srpske.
Urađen je Pravilnik o radu ovog parka, a trenutno se radi na izradi sistematizacije radnih mjesta, planovima rada i formiranju neophodnih službi za funkcionisanje ovog parka i njegovu ekološku zaštitu, odnosno planski razvoj i stručno uređenje, te sanitarnu sječu oštećenog drveća.
Pavlović je rekao da je već formirana ribarska služba i da se radi na formiranju šumarske i protivpožarne službe, odnosno rendžerske kontrole koja će brinuti o zaštiti flore i faune na području NP "Drina", čija je površina 6.315 hektara.
Plan razvoja odnosi se na četiri sektora, i to zaštita šuma i endemskih i reliktnih vrsta biljaka i životinja, zatim turizam, trgovina i ugostiteljstvo, te opšta uprava i zajedničke službe.
Na području ovog parka prirodno stanište endemične pančićeve omorike, koje treba zaštititi i može se koristiti za reprodukciju ove biljne vrste.
Među registrovanih 635 različitih biljnih vrsta su brojne ljekovite trave, a od životinjskih posebno se ističu divokoza, mrki medvjed, suri orao i bjeloglavi sup, kao i srneća i druga divljač, te veliki broj ribljih vrsta u jezeru Perućac.
Pavlović je rekao da očekuje da će uskoro biti usvojena sistematizacija radnih mjesta i da će službe biti na osnovu toga popunjene, što bi omogućilo odgovoran odnos i stručan rad u NP, ali i realizaciju razvojnih zadataka i pripreme za organizovanje turističkih sadržaja, te izgradnju pratećih ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta.
Zahvaljujući pomoći opštine Srebrenica od 30.000 KM, kupljen je brod za potrebe NP "Drina", te objekat bivše škole u Klotjevcu.
Nabavka broda omogućava da uskoro počne organizovanje plovidbe i krstarenja Perućačkim jezerom do ušća Žepe i Višegrada kroz živopisni kanjon Drine.
"Hidroelektrana `Bajina Bašta` treba da nam ove godine uradi tri kilometra obale i pristanište na akumulacionom Perućačkom jezeru, a u saradnji sa drugim firmama i subjektima planiramo da izgradimo planinarsku kuću u Crnom potoku, zatim da renoviramo bivši lovački dom i pomoćne objekte na Bijelim vodama", rekao je Pavlović.
Prema njegovim riječima, sa planiranim uređenjem i povezivanjem objekata postojaće 130 kilometara duga turistička tura koja obuhvata plovidbu jezerom kroz kanjon, posjetu Višegradu i njegovim znamenitostima, zatim Drvengradu i vožnju "ćirom" u svijetu jedinstvenom Šarganskom osmicom.
Ta tura obuhvataće i putovanje šumovitim predjelima Tare, posjete manastirima i parkovima prirode, srednjovjekovnim tvrđavama i arheološkom rimskom nalazištu, a za zainteresovane biće organizovan i lov i ribolov u šumama ovog rezervata, te akumulacionom jezeru.
Pavlović je naveo da će formiranje NP "Drina" donijeti korist i lokalnom stanovništvu jer će njihovi poljoprivredni proizvodi imati garanciju da su sigurno proizvedeni u organskim uslovima i da je riječ o zdravoj hrani koju će moći da prodaju turistima. Takođe, biće smanjen krivolov i bespravna gradnja i sječa šume.
NP "Drina" je četvrti u BiH, osim "Sutjeske", "Kozare" i "Une", a parkovi prirode su "Hutovo blato", "Perućica" u okviru NP "Sutjeska" i "Blidinje".
Pavlović je izrazio uvjerenje da će se za nekoliko godina ovdje biti stvoreni izuzetni uslovi i da će oživjeti turizam, koji će donijeti preporod ovom kraju, omogućiti otvaranje radnih mjesta i ostanak stanovništva na svojim imanjima.
Prema njegovim riječima, uvrštavanje prirodnog rezervata "Drina", koji će obuhvatiti ova područja i turističke potencijale sa obje strane Drine, na listu svjetske prirodne baštine Uneska ubrzaće realizaciju projekata i razvoj turizma na ovom području, ali i promjenu odnosa prema životnoj sredini i očuvanju njene čistote, ljepota i bogatstva.