Jedina stranica Miroslavljevog jevanđelja koja nedostaje biće vraćena Srbiji nakon 173 godine, prenose "Večernje novosti".
Jedina stranica koja nedostaje iz dragocjenog Miroslavljevog jevanđelja biće vraćena u Srbiju 20. oktobra, na Dan oslobođenja Beograda. Ovaj gest, koji će biti upriličen na dan kada su crvenoarmejci i partizani umarširali u srpsku prestonicu, još jedan je simbol neraskidivih veza ruskog i srpskog naroda.
Najstariji sačuvani čirilični rukopis na staroslovenskom, i jedan od najvrijednijih primjera rukopisne građe, nalazi se u Narodnom muzeju, a istrgnuti list bio je u biblioteci u Sankt Peterburgu. O vraćanju 166. stranice među korice dogovorili su se predsjednici Aleksandar Vučić i Vladimir Putin tokom posljednje posjete ruskog predsjednika Srbiji. Riječ je o stranici koju je ruski monah Porfirije Uspenski isjekao i ponio sa sobom sa Hilandara, jer je bio fasciniran izgledom tog rukopisa.
"Radujemo se što će, nakon 173 godine, 166. stranica biti vraćena. S nestrpljenjem iščekujemo da kompletan dragocjeni rukopis bude pod okriljem Narodnog muzeja. Još uvijek nismo obaviješteni kada će to tačno biti, ali smo spremni i čekamo," rekla je "Novostima" Lidija Ham iz Narodnog muzeja.
Izgubljeni list, na kojem je napisano čitanje za praznik Svetog Jovana Krstitelja, samo je jedanput bio u Srbiji. Tokom proljeća 2015, bio je izložen u Muzeju Vuka i Dositeja. Još dok je Tomislav Nikolić bio predsjednik, razgovarano je o povratku lista u Srbiju, a zauzvrat je bilo planirano da Srbija vrati Rusiji ikoni Bogorodice Vladimirske iz 17. vijeka, koja se nalazi u Narodnom muzeju. U Srbiju, međutim, tada nije stigao original lista već njegova vjerna kopija, pa ni ikona nije "otišla" u Rusiju.
Srbija će Rusiji, u znak zahvalnosti za vraćanje stranice, pokloniti sedam slika čuvenog Nikolaja Reriha, koji u Rusiji ima kultni status. Slike su dobijene na legalni način, ali do sada nisu izlagane u javnosti. Sljedeće godine u Moskvi bi trebalo da bude otvoren muzej ovog umjetnika.
Istrgnuta stranica ima zanimljivu istoriju - Porfirije Uspenski je 1846. uzeo list posvećen Jovanu Krstitelju i odnosi ga sa sobom. U javnosti se pojavljuje pod imenom "petrogradski list", a da je riječ o djelu Miroslavljevog jevanđelja, otkrio je Stojan Novaković, tadašnji upravnik Narodne biblioteke, tokom posjete Kijevu 1874. godine. Novaković je, inače, čitavom rukopisu dao ime koje danas nosi.
Miroslavljevo jevanđelje datira iz 12. vijeka, preživjelo je ratove i razaranja, bilo skrivano i prenošeno. Od 1945. se nalazi u Narodnom muzeju.
Smatra se najznačajnijim srpskim pisanim dokumentom i uvršteno je u Uneskovu kolekciju ''Pamćenje svijeta''. Nastalo je po narudžbi srpskog kneza Miroslava, starijeg brata župana Stefana Nemanje. Miroslav je vladao u oblasti Hum ili Zahumlje (odanašnje područje od Neretve do Dubrovnika koje obuhvata dijelove Dalmacije i Hercegovine)