Na današnji dan 1861. godine Vuk Stefanović Karadžić, reformator srpskog jezika, postao je počasni građanin Zagreba.
Zastupništvo grada Zagreba, tada u sastavu Austrougarske monarhije, dodijelilo je Vuku Stefanoviću Karadžiću Povelju počasnog građanina.
Vuku su Poveljom data "sva prava, slobode i koristi, kao što svakom građaninu Zagreba, po zakonu i starom narodnom običaju, pripadaju".
Koliki je bio Vukov uticaj na hrvatski jezik najbolje je objasnio Ivan Broz, čuveni književni istoričar i lingvista iz druge polovine 19. vijeka.
Hrvati su odlukom Sabora preuzeli Vukov model književnog jezika sa svim elementima, uključujući i akcenatski sistem.
Neki lingvisti dobili su zaduženje da urade "instrumente" tog jezika i udžbenike.
Godine 1892. Ivan Broz izdaje i štampa Hrvatski pravopis u čijem predgovoru navodi da bi se "sve to moglo nazvati i srpskim pravopisom".
Godine 1899. Tomo Maretić, hrvatski leksikograf, izdaje "Gramatiku i stilistiku hrvatskog ili srpskog jezika".
"Ono što je Ciceron za Latine, to je Vuk za nas!", zapisao je Maretić.
Vuk je u Zagrebu godinama imao ulicu, koja je 1992. godine preimenovana, pošto je u tom periodu Hrvatska raskidala sve istorijske veze sa Srbijom i Srbima.